Digitalni euro: zajednički korak naprijed za Europu

Uvodna izjava člana Izvršnog odbora ESB‑a Piera Cipollonea pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta

Bruxelles, 17. studenog 2025.

Raduje me što sam ponovno s vama kako bih vas obavijestio o napretku u projektu digitalnog eura. Ovo je sedmi put da razgovaram s članovima Odbora o toj temi.

Napredujemo i u zakonodavnim i u tehničkim pripremama, čime se približavamo točki u kojoj ćemo omogućiti da centralnobankarski novac i ubuduće, u digitalnom dobu, služi europskim građanima, poduzećima i gospodarstvu.

Namjera je Vijeća EU‑a da postigne dogovor o općem pristupu nacrtu zakonodavnog akta do kraja godine^[1] a vi utvrđujete stajalište Europskog parlamenta.

Na sastanku na vrhu država europodručja održanom u listopadu čelnici europodručja ponovno su istaknuli stratešku važnost digitalnog eura. Pritom su istaknuli i važnost brzog dovršetka zakonodavnog postupka i ubrzanja drugih pripremnih koraka.^[2]

Upravno vijeće ESB‑a nedavno je odlučilo prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura kako bi se postigla tehnička spremnost.^[3]

Dok se pripremamo za moguće izdavanje digitalnog eura, htio bih izravno odgovoriti na pitanja koja se često postavljaju. U javim raspravama često se čuju četiri pitanja:

• Zašto nam je potrebno još jedno rješenje za plaćanja?
• Ne ugrožavaju li se poslovni modeli banaka?
• Bi li digitalni euro zamijenio gotovinu?
• Bi li se mogao rabiti za nadzor korisnika i kršenje njihove privatnosti?

Odgovorit ću na njih redom.

Digitalna gotovina

Prvo, zašto nam je potreban digitalni euro? Jednostavno rečeno, kako bismo omogućili prednosti gotovine i u digitalnim plaćanjima.

Gotovina ima višestruke prednosti: naš je suvereni novac, koji izdaje institucija EU‑a, Europska središnja banka. Prihvaća se u cijelom europodručju. Jednostavna je za uporabu, besplatno dostupna i uključiva te štiti privatnost. Istraživanja pokazuju da potrošači cijene ta obilježja gotovine.^[4]

Ali gotovinom se ne možemo služiti, i ne možemo iskoristiti njezine prednosti, u digitalnim plaćanjima. Važan su primjer mrežna plaćanja, koja sada čine više od trećine naših svakodnevnih kupnji.

Nemogućnost uporabe gotovine za mrežne transakcije, i općenito digitalne transakcije, znači da je potrošačima na raspolaganju manje mogućnosti, što ograničava njihovu slobodu izbora načina plaćanja.

Trgovce to stavlja u nepovoljniji položaj u pregovorima i izlaže većim troškovima povezanima s prihvaćanjem digitalnih plaćanja, što na kraju dovodi do manjih marži za njih i većih cijena za potrošače.

Rješenje je digitalni euro, odnosno gotovina u digitalnom obliku. Potražnja za takvim rješenjem postoji. U anketi koju je proveo Eurosustav 66 % Europljana kojima je digitalni euro predstavljen izrazilo je zanimanje za njegovu probnu uporabu.^[5] Trgovci istodobno naglašavaju da bi im digitalni euro mogao olakšati primanje digitalnih plaćanja i smanjiti povezane troškove.^[6]

Europa ima i dodatan, poseban razlog koji je iznimno važan: naša je strateška autonomija u opasnosti zato što nemamo gotovinu u digitalnom obliku.

Dvadeset i pet godina nakon uvođenja eura još nemamo europsko rješenje za plaćanja koje bi omogućilo digitalno plaćanje u cijelom europodručju za sva svakodnevna plaćanja. Fragmentacija tržišta plaćanja znači da europodručje ovisi o tuđoj milosti kada je riječ o digitalnim transakcijama malih vrijednosti. Podatci to jasno pokazuju.

Trenutačno 15 od 20 država europodručja nema domaće rješenje sa znatnom uporabom za digitalna plaćanja u trgovinama a više od polovice nema općeprihvaćeno domaće rješenje za plaćanja u e‑trgovinama.^[7] Čak se i domaće kartične sheme koje u nekim državama nude europsko rješenje oslanjaju na neeuropske kartične sheme za provedbu prekograničnih transakcija unutar europodručja. Danas se međunarodnim kartičnim shemama namiruju dvije trećine kartičnih transakcija u europodručju.

Dakle, jasno je da imamo problem, za koji je digitalni euro očito rješenje. Digitalni euro bit će gotovina u digitalnom obliku i dopuna novčanicama i kovanicama, koje su nam poznate. Njegovim uvođenjem omogućit će se plaćanja, kako fizička tako i digitalna, u svakom trenutku i neovisno o odlukama koje se donose izvan Europe.

Digitalni euro bit će europsko rješenje za digitalno plaćanje utemeljeno na europskoj infrastrukturi: svi su odabrani pružatelji usluga državljani EU‑a pod kontrolom državljana EU‑a.^[8] Zahvaljujući njemu euro će i dalje biti jedinstvena obračunska jedinica, čime će se zaštititi naša monetarna suverenost čak i uvjetima širenja stabilnih kriptovaluta, koje se trenutačno uglavnom iskazuju u stranim valutama, i neosigurane kriptoimovine.

Očuvanje poslovnih modela banaka i unaprjeđenje platnih usluga koje nude

Što će uvođenje digitalnog eura donijeti bankama? Digitalni euro omogućit će im da zadrže svoje poslovne modele i unaprijede platne usluge koje nude.

Od samog početka predvidjeli smo da će se digitalni euro distribuirati preko banaka zato što one imaju ključnu ulogu u financiranju gospodarstva europodručja i transmisiji monetarne politike.

Oblikovali smo digitalni euro tako da se onemogući disintermedijacija banaka. Kao što se gotovinska držanje ne remuneriraju, neće se remunerirati ni držanja u digitalnim eurima. Osim toga, ta će držanja biti ograničena kako bi se izbjegao rizik od prekomjernog odljeva depozita a povezivanjem s računima u poslovnim bankama osigurat će neometana plaćanja, uključujući velika plaćanja, u digitalnim eurima. Rezultati naših nedavnih tehničkih procjena potvrđuju da uvođenje digitalnog eura ne bi ugrozilo financijsku stabilnost.^[9]

Što je s troškovima i prednostima povezanima s poslovanjem banaka u platnom prometu?

Zbog međunarodnih kartičnih shema banke gube naknade. Zbog rješenja za mobilno plaćanje velikih tehnoloških poduzeća banke gube naknade i podatke. A ubuduće bi zbog stabilnih kriptovaluta, za koje ne postoje ograničenja dopuštenog iznosa, gubile naknade, podatke i stabilne depozite stanovništva.

Zahvaljujući modelu naknada povezanih s digitalnim eurom banke će imati koristi od svake zamjene plaćanja nekim od tih rješenja transakcijom u digitalnim eurima jer Eurosustav neće naplaćivati naknade za sudjelovanje u shemi ni namiru transakcija, čime će se stvoriti uštede koje će se moći podijeliti među bankama i trgovcima. Osim toga, digitalnim eurom ojačat će se pregovaračka moć banaka u odnosu na međunarodne kartične sheme.

Nadalje, digitalni euro omogućit će bankama da uz manje troškove unaprijede i prošire platne usluge koje nude. Digitalni euro pružit će otvorenu prihvatnu mrežu i standarde kojim će se europske privatne inicijative, kao što su Wero i European Payments Alliance, moći poslužiti kako bi postale privlačnije potrošačima i proširile poslovanje na cijelu Europu.^[10] Ti će pružatelji usluga, osim toga, moći neometano integrirati digitalni euro u svoja postojeća rješenja za plaćanja, na primjer digitalne novčanike, ili ga povezati s fizičkim karticama (tzv. co‑badging).^[11]

Naglašavam, nema natjecanja između javnih i privatnih rješenja. Predlažemo obostrano korisnu suradnju koja će pridonijeti postizanju i vjerodostojnosti strateške autonomije Europe na tržištu malih plaćanja.

Kada je riječ o troškovima, zaključili smo da bi troškovi banaka povezani s ulaganjem u digitalni euro vjerojatno bili znatno manji od procjena u nekim vanjskim studijama te da bi u četverogodišnjem razdoblju iznosili otprilike 3,4 % sredstava koje značajne banke godišnje izdvajaju za posuvremenjivanje IT‑a. Očekuje se da će ukupni troškovi ulaganja u digitalni euro biti približno usporedivi s procijenjenim troškovima povezanima s provedbom revidirane Direktive o platnim uslugama te znatno manji od troškova povezanih s jedinstvenim područjem plaćanja u eurima.^[12]

Dopuna fizičkom novcu, a ne njegova zamjena

U vezi sa zabrinutošću za budućnost novca, vrlo smo jasno rekli da će digitalni euro biti dopuna gotovini, a ne njezina zamjena, tako da će svi imati slobodu izbora načina plaćanja.

U skladu s gotovinskom strategijom Eurosustava zalažemo se za to da fizička gotovina i dalje bude dostupna i prihvaćena u cijelom europodručju kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti.

Gotovina je centralnobankarski novac, euronovčanice izdaje ESB. Nije u našem interesu prestati izdavati gotovinu. Naprotiv, gotovina je u samoj srži naše glavne zadaće.

U tijeku je redizajniranje treće serije euronovčanica, kojim ćemo poboljšati zaštitna obilježja euronovčanica, što pokazuje zalaganje ESB‑a za budućnost gotovine.

Odlučno zagovaramo jačanje statusa gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja, što je ključni dio paketa o jedinstvenoj valuti, koji je predstavila Europska komisija i kojim se pridonosi očuvanju spomenutih prednosti gotovine. Želimo da građani i dalje mogu rabiti gotovinu, u fizičkom i u digitalnom obliku, po vlastitom izboru.

Zaštita privatnosti i slobode

Digitalnim eurom zaštitit će se privatnost i sloboda Europljana. Neutemeljena je zabrinutost da bi se mogao rabiti za nadzor korisnika.

Prvo, u izvanmrežnim plaćanjima digitalni euro omogućit će zaštitu privatnosti usporedivu s onom koju pruža gotovina: kada se novac prenosi iz novčanika u novčanik, podatci o transakciji bit će dostupni samo platitelju i primatelju plaćanja. Nijedan drugi način plaćanja, osim plaćanja gotovinom, ne pruža toliku zaštitu privatnosti.

Drugo, kada je riječ o mrežnim plaćanjima, Eurosustav neće moći utvrditi identitet platitelja i primatelja plaćanja. Služit ćemo se najmodernijom tehnologijom za pseudonimizaciju i enkripciju svih podataka, tako da nećemo vidjeti osobne podatke, nego samo kodove platitelja i primatelja plaćanja te iznos transakcije, koju će samo banke platitelja i primatelja moći povezati s njihovim identitetom. U vezi s tim kodovima postojat će vrlo stroga pravila pristupa za potrebe funkcioniranja sustava. Osim toga, omogućit ćemo reviziju tog postupka.

Nadzirat će nas neovisna tijela za zaštitu podataka kako bismo bili usklađeni s pravom EU‑a o zaštiti podataka. Želimo da ta tijela vide što radimo i želimo da svi znaju da radimo onako kako smo najavili. Nadalje, ostajemo otvoreni za mogućnost razmatranja tehnika pružanja višeg stupnja privatnosti u budućnosti i primjenu naprednijih tehnologija kada budu spremne za uvođenje, što je potrebno u sustavu koji svaki dan obrađuje milijardu transakcija.

Treće, provjere za sprječavanje prijevara, pranja novca i financiranja terorizma i dalje će provoditi banke.

Četvrto, digitalni euro nikad neće biti programabilan novac: njegova se uporaba neće moći unaprijed ograničiti. Drugim riječima, neće biti ugrađenih ograničenja u pogledu mjesta, vremena ili svrhe uporabe.

Naposlijetku, nitko se neće morati služiti digitalnim eurom, njegovim će se uvođenjem samo ponuditi dodatna mogućnost plaćanja. Oni koji i dalje budu zabrinuti u vezi s uporabom digitalnog eura moći će se i dalje služiti fizičkim novcem i drugim sredstvima plaćanja.

Digitalni euro bio bi sličan fizičkoj gotovini, jedino što bi bio u digitalnom obliku. Njegovim će se uvođenjem Europljanima pružiti dodatno rješenje za digitalna plaćanja u cijelom europodručju te time i veća sloboda izbora načina plaćanja.

Uvođenje digitalnog eura

Uvođenje digitalnog eura ovisi o zakonodavnim i tehničkim pripremama.

Zakonodavstvo će imati ključnu ulogu u ostvarenju prednosti digitalnog eura. Naime, obvezna distribucija i status zakonskog sredstva plaćanja ključni su uvjeti za to da digitalni euro bude svima dostupan i da se prihvaća u svim digitalnim plaćanjima. Nadalje, izvanmrežna i mrežna funkcija digitalnog eura dopunjavat će se kao spoj praktičnosti digitalnih plaćanja s jedne strane te otpornosti i dostupnosti gotovine s druge strane. Stoga će se digitalni euro moći rabiti u svakoj situaciji, od platformi za e‑trgovinu do zabačenih područja bez internetske veze.

Naš je zadatak postići tehničku spremnost za moguće izdavanje digitalnog eura. Polazeći od rezultata naših prethodnih aktivnosti^[13], nova će faza projekta digitalnog eura biti usmjerena na razvoj potrebnih tehničkih sposobnosti. Konačna odluka Upravnog vijeća ESB‑a o uvođenju digitalnog eura donijet će se tek nakon donošenja potrebne zakonodavne osnove. Pod pretpostavkom da će europski suzakonodavci Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti sljedeće godine, probne aktivnosti i početne transakcije mogle bi započeti sredinom 2027. a digitalni euro mogao bi biti spreman za prvo izdavanje tijekom 2029.

Zaključak

Dopustite mi da vam za kraj uputim još nekoliko riječi.

Uvođenje digitalnog eura nije samo tehnički pothvat. Riječ je ključnom koraku prema budućnosti, kojim postižemo da centralnobankarski novac i dalje služi Europljanima u svijetu koji se sve više digitalizira.

Digitalni euro bit će dopuna euronovčanicama i eurokovanicama, čime će se omogućiti prednosti gotovine i u digitalnim plaćanjima. Njegovim će se uvođenjem europodručju dati suvereno, općeprihvaćeno digitalno sredstvo plaćanja a privatnim europskim rješenjima olakšati povećanje dosega.

Od njega će koristi imati svi: potrošači, trgovci i banke. Ovisnost Europe o neeuropskim pružateljima usluga smanjit će se, čime će se ojačati naša otpornost, autonomija i gospodarska sigurnost. Što dulje čekamo, dulje ćemo čekati i na ostvarenje tih prednosti.

ESB će i dalje podupirati zakonodavne rasprave pružanjem tehničkih informacija te nastaviti izvještavati o napretku u projektu digitalnog eura. U tu smo svrhu danas objavili prilog mojoj izjavi s dodatnim popratnim materijalom.

Hvala na pozornosti.