Izjava o strategiji monetarne politike ESB‑a

1. Imajući u vidu razdoblje niske inflacije i nagli rast inflacije poslije pandemije očita je važnost strategije monetarne politike kojom se Upravnom vijeću omogućuje da učinkovito odgovara na velike promjene u inflacijskom okružju. U tijeku su strukturne promjene povezane s geopolitičkim kretanjima, digitalizacijom, umjetnom inteligencijom, demografijom i opasnostima za okolišnu održivost te promjene u međunarodnom financijskom sustavu, što upućuje na daljnju neizvjesnost u vezi s inflacijskim okružjem i njegovu moguću veću kolebljivost te veća odstupanja od ciljne razine u oba smjera, što otežava provedbu monetarne politike. Otpornija financijska arhitektura, poduprta napretkom na području unije za štednju i ulaganja, dovršetkom bankovne unije i uvođenjem digitalnog eura, ujedno bi pridonijela učinkovitosti monetarne politike u okružju koje se mijenja.
2. Strategija monetarne politike ESB‑a vodi se i ograničava ovlastima koje su povjerene ESB‑u Ugovorom o Europskoj uniji i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Glavni je cilj ESB‑a održati stabilnost cijena u europodručju. Ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, Eurosustav podržava opće ekonomske politike u Europskoj uniji kako bi pridonio ostvarivanju njezinih ciljeva utvrđenih člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. Među tim su ciljevima uravnotežen gospodarski rast, visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo koje teži punoj zaposlenosti i društvenom napretku te visoka razina zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Eurosustav pridonosi i nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama i na stabilnost financijskog sustava.
3. Upravno vijeće potvrđuje da je harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) i dalje primjerena mjera za procjenu je li ostvaren cilj stabilnosti cijena, no i dalje smatra da bi HIPC koji bi uključivao troškove povezane sa stambenim nekretninama u vlasništvu stanara bio reprezentativniji za stopu inflacije važnu za kućanstva. Stoga se pri procjenjivanju monetarne politike u sklopu šireg skupa dopunskih pokazatelja inflacije služi i mjerama inflacije koje obuhvaćaju procjene troškova stambenih nekretnina u vlasništvu stanara kao korisnim vrijednostima za usporednu provjeru.
4. Inflacijski cilj sa zaštitnim slojem iznad nula posto daje monetarnoj politici manevarski prostor za smanjivanje kamatnih stopa u slučaju nepovoljnih kretanja i služi kao sigurnosna granica za suzbijanje rizika deflacije zbog pozitivnog utjecaja na razinu kretanja nominalnih kamatnih stopa. Efektivna donja granica nominalnih kamatnih stopa ograničava provedbu monetarne politike u slučaju znatnih dezinflacijskih šokova. Zaštitni sloj inflacije opravdan je i radi pojednostavnjenja makroekonomske i međusektorske prilagodbe unutar europodručja te zbog nominalne rigidnosti naniže i mogućih pogrešaka pri mjerenju inflacije.
5. Upravno vijeće smatra da se stabilnost cijena može najbolje održati ciljanjem inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Riječ je o simetričnom ciljanju inflacije, što znači da Upravno vijeće smatra i negativna i pozitivna odstupanja od cilja jednako nepoželjnima. Inflacijski cilj od 2 % jasno je uporište za inflacijska očekivanja, a to je ključno za održavanje stabilnosti cijena.
6. Upravno vijeće smatra da je za održavanje simetričnosti ciljanja inflacije važno primjereno snažno ili ustrajno odgovoriti mjerama monetarne politike na velika, trajna odstupanja inflacije od ciljne razine u oba smjera kako se odstupanja ne bi ustalila zbog gubitka uporišta za financijska očekivanja. U slučaju znatnih dezinflacijskih šokova treba uzeti u obzir efektivnu donju granicu nominalnih kamatnih stopa. U slučaju znatnih inflacijskih šokova treba uzeti u obzir moguće nelinearnosti u određivanju cijena i plaća.
7. Upravno vijeće potvrđuje srednjoročnu orijentaciju svoje strategije monetarne politike. Ona dopušta neizbježna kratkoročna odstupanja inflacije od ciljne razine kao i zaostajanja i neizvjesnost kada je riječ o prijenosu monetarne politike na gospodarstvo i inflaciju. Srednjoročna orijentacija omogućuje fleksibilan pristup kojim se uzima u obzir da odgovarajući odgovor monetarne politike na odstupanje inflacije od ciljne razine ovisi o okolnostima te podrijetlu, veličini i trajanju odstupanja. Pod uvjetom da inflacijska očekivanja ostaju usidrena, takva orijentacija ujedno omogućuje Upravnom vijeću da u odlukama o monetarnoj politici uzme u obzir i druga pitanja koja su važna za održavanje stabilnosti cijena.
8. Upravno vijeće obvezalo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići ustaljenje inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Glavni instrument monetarne politike jest određivanje ključnih stopa ESB‑a. Upravno vijeće može se po potrebi poslužiti i drugim instrumentima u upravljanju stajalištem monetarne politike kada su ključne kamatne stope blizu donje granice ili radi očuvanja nesmetanog prijenosa monetarne politike. Takvi su instrumenti, među ostalim, operacije dugoročnijeg refinanciranja, kupnje vrijednosnih papira, negativne kamatne stope i smjernice buduće monetarne politike. Upravno vijeće i dalje će fleksibilno odgovarati na nove izazove kako se budu pojavljivali i prema potrebi razmatrati nove instrumente politike radi postizanja cilja stabilnosti cijena, što je pokazalo uvođenjem instrumenta zaštite transmisije u 2022. Instrumenti će se birati, oblikovati i primjenjivati tako da se njima omogući brz odgovor na nove šokove te tako da budu usklađeni s predviđenim ciljevima, bez obzira na to je li riječ o prilagodbi stajališta monetarne politike ili zaštiti prijenosa monetarne politike, u skladu sa sveobuhvatnom procjenom razmjernosti.
9. Upravno vijeće temelji svoje odluke o monetarnoj politici, uključujući vrednovanje razmjernosti odluka i potencijalnih popratnih učinaka, na objedinjenoj procjeni svih važnih činitelja. U obzir se ne uzimaju samo najvjerojatnija kretanja inflacije i gospodarstva, nego i povezani rizici i neizvjesnost, među ostalim primjerenom uporabom analiza scenarija i osjetljivosti. Objedinjena procjena proizlazi iz dvaju međuovisnih analiza: ekonomske analize te monetarne i financijske analize. U tom okviru ekonomska analiza usmjerena je na realna i nominalna gospodarska kretanja a monetarnom i financijskom analizom proučavaju se monetarni i financijski pokazatelji s naglaskom na djelovanju transmisijskog mehanizma monetarne politike i mogućim rizicima za srednjoročnu stabilnost cijena koji proizlaze iz financijskih neravnoteža i monetarnih činitelja. Zbog sveprisutnosti makrofinancijskih veza u gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima potrebno je u cijelosti uzeti u obzir međuovisnost tih dviju analiza. Takav okvir proizlazi iz važnosti praćenja i transmisijskog mehanizma i potencijalnih popratnih učinaka u prilagodbi instrumenata monetarne politike te činjenice da je financijska stabilnost preduvjet za stabilnost cijena. Pritom je otpornost financijskog sektora preduvjet za sprječavanje moguće suprotstavljenosti ciljeva cjenovne i financijske stabilnosti. Upravno vijeće sustavno i redovito procjenjuje međudjelovanje monetarne politike i financijske stabilnosti.
10. Klimatske promjene imaju znatne posljedice za stabilnost cijena jer utječu na strukturu i cikličku dinamiku gospodarstva i financijskog sustava. Rješavanje pitanja klimatskih promjena globalni je izazov i prioritet politike Europske unije. U okviru svojih ovlasti Upravno vijeće zalaže se za to da Eurosustav, u skladu s ciljevima EU‑a, u cijelosti uzima u obzir posljedice klimatskih promjena i degradacije prirode za monetarnu politiku i središnje bankarstvo.
11. Jasna komunikacija o odlukama o monetarnoj politici i razlozima za njih u vidu izjave o monetarnoj politici, konferencije za novinare, Ekonomskog biltena i prikaza rasprave o monetarnoj politici pridonosi učinkovitosti monetarne politike ESB‑a. Te publikacije dopunjene su prilagođenim, vizualnim inačicama priopćenja o monetarnoj politici namijenjenima široj javnosti, što je bitno kako bi javnost razumjela postupke ESB‑a i imala povjerenja u njega. Upravno vijeće nastavit će prilagođavati svoj pristup uzimajući u obzir promjene u komunikacijskom okružju.
12. Upravno vijeće namjerava povremeno procjenjivati prikladnost svoje strategije monetarne politike. Sljedeća procjena očekuje se u 2030.