Pregled

Izgledi za europodručje donekle su se pogoršali: rast je slabiji a inflacija viša i perzistentnija nego što je predviđeno u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a iz rujna 2022.^[1] Tijekom ljeta gospodarski rast bio je snažniji nego što se prethodno očekivalo zato što su ponovno otvaranje gospodarstva i mjere državne potpore potaknuli aktivnost u uslužnom sektoru. Međutim, kontinuirana energetska kriza, visoka inflacija, povećana neizvjesnost, globalno usporavanje i pooštreni uvjeti financiranja smanjuju gospodarsku aktivnost i već su doveli do naglog usporavanja rasta realnog BDP‑a u trećem tromjesečju 2022. Stručnjaci sada očekuju kratkoročnu i blagu recesiju u europodručju krajem 2022. i početkom 2023. Posljedice rata u Ukrajini za gospodarstvo pokazuju se i potiču snažne inflacijske pritiske. Istodobno je pouzdanje potrošača i poduzeća i dalje slabo, dok se realni raspoloživi dohodak smanjuje a povećani troškovni pritisci ograničavaju proizvodnju, posebno u energetski intenzivnim sektorima. Te bi negativne gospodarske posljedice trebale djelomično ublažiti mjere fiskalne politike. Osim toga, visoke razine zaliha prirodnog plina i kontinuirana nastojanja da se smanji potražnja i ruski plin zamijeni alternativnim izvorima upućuju na zaključak da u europodručju u projekcijskom razdoblju ne bi trebalo biti potrebno obvezatno smanjenje proizvodnje povezano s energijom, premda su rizici poremećaja u opskrbi energentima i dalje povećani, posebno tijekom zime na prijelazu iz 2023. u 2024. Očekuje se da će se u srednjoročnom razdoblju, u uvjetima ponovnog uspostavljanja ravnoteže na tržištu energenata, smanjiti neizvjesnost i povećati realni dohodak. Zbog toga se očekuje jačanje gospodarskog rasta, kojemu će pridonijeti i jačanje inozemne potražnje i rješavanje problema preostalih uskih grla u opskrbnim lancima, unatoč nepovoljnijim uvjetima financiranja. Očekuje se da će tržište rada i dalje biti relativno otporno na skoru blagu recesiju zbog zadržavanja radne snage u uvjetima koji su još obilježeni znatnim manjkovima radne snage. Općenito govoreći, očekuje se znatno usporavanje godišnjeg prosječnog rasta realnog BDP‑a, s 3,4 % u 2022. na 0,5 % u 2023., nakon čega bi se trebao ponovno povećati na 1,9 % u 2024. i 1,8 % u 2025. U odnosu na projekcije iz rujna 2022. izgledi za rast BDP‑a revidirani su naviše za 0,3 postotna boda za 2022. zbog pozitivnih iznenađenja tijekom ljeta, revidirani su naniže za 0,4 postotna boda za 2023., dok su za 2024. ostali nepromijenjeni.

Inflacija je i dalje iznenađujuća visoka u odnosu na projekcije iz rujna 2022. i proširila se na sve komponente HIPC‑a unatoč snažnim smanjenjima veleprodajnih cijena plina i električne energije, slabljenju potražnje, smanjenju problema uskih grla u opskrbnim lancima i državnim mjerama za ograničavanje inflacije cijena energije. Sada se očekuje da će ukupna inflacija mjerena HIPC‑om ostati iznimno visoka u kratkoročnom razdoblju jer se na potrošačke cijene i dalje prenosi utjecaj pritisaka proizvođačkih troškova povezanih s prošlim povećanjima cijena sirovina, prošle deprecijacije eura, manjkova na strani ponude i oštrih uvjeta na tržištima rada. Ipak, očekuje se da će se inflacija smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na 6,3 % u 2023., pri čemu će se inflacija smanjiti s 10 % u posljednjem tromjesečju 2022. na 3,6 % u posljednjem tromjesečju 2023. Očekuje se da će se inflacija potom smanjiti na prosječno 3,4 % u 2024. i 2,3 % u 2025. Smanjenje inflacije tijekom projekcijskog razdoblja posljedica je snažnih negativnih baznih učinaka povezanih s energijom tijekom 2023., postupnog učinka normalizacije monetarne politike ESB‑a koja je započela u prosincu 2021., slabijih izgleda za rast i pretpostavljenog pada cijena energenata i prehrambenih sirovina u skladu s terminskim cijenama te pretpostavke da će dugoročnija inflacijska očekivanja ostati usidrena. Očekuje se da će se ukupna inflacija smanjiti na razinu ESB‑ova srednjoročnog inflacijskog cilja od 2 % u drugoj polovici 2025., dok će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane tijekom cijelog projekcijskog razdoblja ostati viša od 2 %. Ta je perzistentnost posljedica odgođenih neizravnih učinaka visokih cijena energije i prošle snažne deprecijacije eura (unatoč nedavnoj blagoj aprecijaciji) te snažnih tržišta rada i učinaka kompenzacije za inflaciju na plaće, za koje se očekuje da će rasti po stopama koje su znatno više od povijesnih nominalnih prosjeka (iako će realni rast ostati ispod razina zabilježenih prije rata u Ukrajini tijekom cijelog projekcijskog razdoblja). U odnosu na projekcije iz rujna 2022. ukupna inflacija revidirana je znatno naviše za 2022. (za 0,3 postotna boda), za 2023. (za 0,8 postotnih bodova) te za 2024. (za 1,1 postotni bod) zbog iznenađujućih vrijednosti novih podataka, ponovne procjene snage i postojanosti pritisaka proizvođačkih troškova te prijenosa njihova učinka, snažnijeg rasta plaća i viših cijena prehrambenih sirovina. Ti pozitivni učinci više su nego neutralizirali negativan učinak pretpostavki o nižim cijenama nafte, plina i električne energije, bržeg rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima, nedavne aprecijacije eura i slabijih izgleda za rast. Važno je istaknuti da nove fiskalne mjere donesene nakon projekcija iz rujna 2022., koje uglavnom za cilj imaju smanjenje rasta cijena energije u 2023., smanjuju reviziju inflacije naviše za 2023., ali znatno pridonose reviziji naviše za 2024. jer će mnoge mjere biti ukinute.

Tablica

Projekcije rasta i inflacije za europodručje

(godišnje stope promjene)

Neizvjesnost povezana s projekcijama stručnjaka i dalje je na visokoj razini. Ključni rizik za izglede za europodručje i dalje se odnosi na mogućnost ozbiljnijih poremećaja u opskrbi energentima u Europi, što bi dovelo do daljnjih povećanja cijena energije i smanjenja proizvodnje. Negativni scenarij u kojem se uzima u obzir taj rizik upućuje na inflaciju koja je viša nego u osnovnom scenariju, i to za 7,4 % u 2023. odnosno za 3,6 % u 2024., dok cijene energije rastu, prije nego što se inflacija smanji na razine niže od osnovne projekcije, i to na 2,0 % u 2025., kako bude slabio utjecaj šokova na strani ponude i prevladavao odgođeni učinak nepovoljnih šokova na strani potražnje. Realni BDP u negativnom bi se scenariju smanjio za 0,6 % u 2023., a zatim bi se povećao za 0,2 % u 2024. te za 2,0 % u 2025. Taj je scenarij detaljnije opisan u Okviru 3.

1. Realno gospodarstvo

Gospodarski rast znatno se usporio u trećem tromjesečju 2022. jer su snažni učinci ponovnog otvaranja nakon pandemije i smanjenja poremećaja u opskrbnim lancima oslabjeli zbog slabijeg pouzdanja i snažnijeg uvoza, zajedno sa slabim izvozom i visokom inflacijom (Grafikon 1.). Domaća potražnja snažno je pridonijela rastu zahvaljujući snažnom rastu osobne potrošnje, potpomognute dugotrajnim učincima ponovnog otvaranja tijekom ljetnih mjeseci, i velikom povećanju rasta ulaganja. Do takvog rasta ulaganja došlo je zbog smanjenja problema poremećaja u opskrbnim lancima i snažnog povećanja ulaganja u intelektualno vlasništvo u Irskoj. Pozitivan doprinos domaće potražnje uvelike je neutralizirala neto trgovina, koja je dala snažan negativan doprinos rastu realnog BDP‑a u trećem tromjesečju. Povećanje indeksa PMI (engl. Purchasing Managers Index) za zalihe gotove robe i pad novih narudžbi potvrđuju pozitivan doprinos stvaranja zaliha u tom tromjesečju. Općenito gledajući, rast je i u drugom i u trećem tromjesečju bio neznatno veći nego što se očekivalo u projekcijama iz rujna 2022.

Grafikon 1.

Rast realnog BDP‑a europodručja

(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)

Kako se šok cijena energije koji je posljedica rata u Ukrajini bude širio kroz gospodarstvo, uz visoku inflaciju i neizvjesnost, te smanjenje proizvodnje u energetski intenzivnim sektorima, predviđa se da će se rast realnog BDP‑a blago smanjiti u četvrtom tromjesečju 2022. i u prvom tromjesečju 2023. U uvjetima slabljenja učinaka ponovnog otvaranja nakon pandemije, predviđa se da će viša inflacija, rast kamatnih stopa banaka na kredite te niska razina pouzdanja i očekivanja poduzeća i potrošača ograničiti i osobnu i kapitalnu potrošnju tijekom zime. To je u skladu s najnovijim anketnim pokazateljima, na primjer indeksom PMI, koji upućuju na sveobuhvatnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju 2022., unatoč daljnjem smanjenju problema uskih grla u opskrbnim lancima, koja su u prethodnim tromjesečjima nepovoljno utjecala na gospodarsku aktivnost. Očekuje se da će nepovoljan utjecaj inflacije na realni raspoloživi dohodak, zajedno s vjerojatnim povećanjem štednje iz opreza, vrlo nepovoljno utjecati na potrošnju kućanstava na kraju godine. S obzirom na gotovo rekordno nisku razinu pouzdanja potrošača i veliku neizvjesnost, manje je vjerojatno da će višak štednje akumuliran tijekom pandemije bolesti COVID-19, od kojeg je je manje od pola likvidno i koji je većim dijelom koncentriran kod najbogatijih kućanstava^[2], ublažiti učinak nepovoljnih šokova na realni dohodak. Općenito govoreći, očekuje se da će se realni BDP smanjiti za 0,2 % u četvrtom tromjesečju 2022. i za 0,1 % u prvom tromjesečju 2023. (rast BDP‑a za oba je tromjesečja revidiran naniže za 0,1 postotni bod u odnosu na projekcije iz rujna 2022.).

Napredak u obnovi rezervi plina upućuje na zaključak da će tijekom ove zime opskrba biti dostatna, pod pretpostavkom smanjene potražnje za plinom i s određenim negativnim učinkom na gospodarstvo. Od dovršetka projekcija stručnjaka iz rujna dodatno se smanjila opskrba plinom iz Rusije, prije svega prekidom dotoka plina plinovodom Sjeverni tok 1. U osnovnoj projekciji iz prosinca pretpostavlja se da će dotok ruskog plina u Europsku uniju ostati na sadašnjim razinama, odnosno na oko 14 % njegovih prosječnih razina u razdoblju od 2017. do 2021., te da će se dotok plina iz drugih država (koji se već povećao za oko 20 % u odnosu na prosječne razine prije invazije Ukrajine) dodatno povećati u 2023., pri čemu će se u opskrbnu mrežu uključiti dodatni plinovodi i opskrba ukapljenim prirodnim plinom. Istodobno visoke cijene dovode do smanjenja potrošnje poduzeća i kućanstava, koje je uglavnom u skladu s dogovorom EU‑a o smanjenju potražnje za plinom za 15 %. Pod pretpostavkom da će zimski vremenski uvjeti biti normalni, u projekciji nije predviđeno prisilno racioniranje opskrbe plinom. Međutim, i dalje postoji rizik od nestašice, posebno tijekom zime na prijelazu iz 2023. u 2024. (vidi Okvir 3. za učinak pesimističnijih pretpostavki u pogledu opskrbe plinom). Iako se pretpostavlja da će se izbjeći prisilno racioniranje opskrbe plinom, neke bi aktivnosti u energetski najintenzivnijim sektorima zbog visokih cijena energije mogle postati neprofitabilnima, što bi dovelo do tržišno uzrokovane obustave proizvodnje s negativnim učinkom na gospodarski rast.

Fiskalne mjere povezane s energijom poduprijet će gospodarski rast u 2023., ali njihov će utjecaj biti neutraliziran ukidanjem fiskalne potpore povezane s bolešću COVID‑19. Nedavno pojačane fiskalne kompenzacijske mjere zbog visokih cijena energije i inflacija u državama europodručja (vidi odjeljak 2.) neutraliziraju učinak drugih diskrecijskih mjera, prije svega zbog prestanka krize prouzročene bolešću COVID‑19 i ukidanja mjera za oporavak, što upućuje na uglavnom neutralan učinak diskrecijskih mjera fiskalne politike na rast u 2023. Međutim, očekuje se da će se većina mjera povezanih s energijom nakon toga ukinuti, u skladu s dogovorom da su u osnovni scenarij uključene samo one mjere koje su odobrene ili koje su dovoljno razrađene i koje će vjerojatno biti prihvaćene u zakonodavnom postupku. Stoga je u 2024. i 2025. doprinos fiskalnog poticaja rastu negativan. Među fiskalnim mjerama uključenima u osnovne projekcije procjenjuje se da će one kojima se podupire zelena tranzicija imati pozitivan učinak na rast od 0,2 postotna boda u 2022., nakon čega će uslijediti uglavnom neutralan učinak u 2023. i 2024. te blago negativan učinak u 2025. zbog ukidanja nekih mjera.^[3]

Od druge polovice 2023. gospodarska aktivnost počet će se oporavljati kako se bude ponovno uspostavljala ravnoteža na tržištu energenata, smanjivala neizvjesnost, rješavao problem uskih grla u opskrbnim lancima, povećavao realni dohodak i jačala inozemna potražnja. No BDP zadržat će se na razini koja je vidno niža od onih koje su se očekivale prije rata u Ukrajini (Grafikon 2.). Rast realnog BDP‑a trebao bi ojačati u drugoj polovici 2023. i ostati snažan u 2024. zbog ponovnog uspostavljanja ravnoteže na tržištu energenata, oporavka pouzdanja i smanjenja neizvjesnosti. Smanjenje inflacijskih pritisaka omogućit će oporavak realnog raspoloživog dohotka u uvjetima očekivane otpornosti tržišta rada. Nadalje, očekuje se da će se problem preostalih uskih grla u opskrbnim lancima u potpunosti riješiti do sredine 2023., inozemna potražnja trebala bi se oporaviti i konkurentnost izvoznih cijena u odnosu na glavne trgovinske partnere poboljšati. Očekuje se da će se rast realnog BDP‑a u 2025. blago smanjiti, ali će ostati na razinama iznad povijesnog prosjeka iz razdoblja prije pandemije zbog učinaka dostizanja nakon niza negativnih šokova od početka pandemije. Međutim, razina realnog BDP‑a i dalje će biti vidno niža od razina koje su se očekivale prije godinu dana.

Grafikon 2.

Realni BDP europodručja

(ulančane vrijednosti, 4. tr. 2019. = 100)

Tablica 1.

Makroekonomske projekcije za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

Kada je riječ o sastavnicama BDP‑a, očekuje se da će se rast realne potrošnje kućanstava znatno smanjiti u 2023. te da će se postupno oporavljati u 2024. i 2025. Ukidanje pandemijskih ograničenja povoljno je utjecalo na aktivnost u uslužnom sektoru i osobnu potrošnju tijekom ljetnih mjeseci, ali očekuje se postupno slabljenje tih učinaka tijekom posljednjeg tromjesečja 2022. Šok cijena energije zbog rata u Ukrajini doveo je do povećanja potrošačkih cijena i neizvjesnosti, snažno je pogodio pouzdanje potrošača i negativno utjecao na realne dohotke, što je nepovoljno utjecalo na realnu potrošnju kućanstava i moglo bi prouzročiti smanjenje ukupne potrošnje u kratkoročnom razdoblju. Stoga se očekuje da će se rast potrošnje kućanstava smanjiti s 4,0 % u 2022. na samo 0,7 % u 2023. S obzirom na smanjenje inflacije i pod pretpostavkom smanjenja neizvjesnosti, zajedno s relativno postojanim rastom raspoloživog dohotka, potrošnja će se postupno oporavljati i povećati za 1,5 % u 2024. i 2025.

Predviđa se da će se realni raspoloživi dohodak smanjiti u 2023., uglavnom zbog visoke inflacije, te da će se postupno oporavljati u 2024. i 2025. Procjenjuje se da se realni raspoloživi dohodak u 2022. smanjio zbog više inflacije i manjih ukupnih neto fiskalnih transfera u odnosu na 2021., zbog ukidanja mjera potpore povezanih s pandemijom i usprkos provedbi dodatnih mjera kojima se kompenziraju visoke cijene energije. Očekuje se daljnje smanjivanje realnog raspoloživog dohotka u 2023. zbog kontinuirano visoke inflacije i umjerenijeg rasta dohotka od rada i iz drugih izvora unatoč jačanju rasta plaća. Ti čimbenici više nego neutraliziraju povoljan utjecaj kontinuirane fiskalne potpore, uključujući nedavno donesene kompenzacijske mjere zbog visokih cijena energije. U uvjetima smanjenja inflacije i oporavka gospodarske aktivnosti očekuje se oporavak realnog raspoloživog dohotka u 2024. te njegovo daljnje jačanje u 2025., kada bi trebao znatno nadmašiti razine zabilježene prije pandemije.

Očekuje se da će stopa štednje kućanstava u 2023. i 2024. pasti na razine niže od onih zabilježenih prije krize te se potom neznatno oporaviti u 2025. Očekuje se da će povećana neizvjesnost dovesti do privremenog povećanja stope štednje kućanstava u kratkoročnom razdoblju, unatoč potrebi za održavanjem potrošnje u uvjetima pogoršanja kupovne moći. Predviđa se da će se stopa štednje blago smanjiti u 2023. i 2024., što će dovesti do određenog smanjenja štednje stvorene tijekom pandemije, premda će to smanjenje biti manje nego što je predviđeno u prethodnim projekcijama. Kada je riječ o distribuciji dohotka, kućanstva u skupinama s nižim dohotkom, koja su akumulirala relativno malo štednje i izloženija su šokovima cijena energije i prehrane u posljednje vrijeme, možda će morati smanjiti štednju kako bi financirala osnovnu potrošnju. Bogatija i starija kućanstva mogla bi uporabiti svoju likvidnu štednju akumuliranu tijekom pandemije kako bi održala potrošnju, no očekuje se da će taj učinak uglavnom biti ograničen zbog opreza. Kako se inflacija bude približavala stopi od 2 %, predviđa se da će se stopa štednje kasnije u projekcijskom razdoblju stabilizirati blizu razine zabilježene prije pandemije.

Okvir 1.
Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama, cijenama sirovina i tečajevima

U odnosu na projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna 2022. tehničke pretpostavke uključuju više kamatne stope, niže cijene nafte, znatno niže veleprodajne cijene plina i električne energije te aprecijaciju eura. Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 23. studenoga 2022. Kratkoročne kamatne stope odnose se na tromjesečni EURIBOR, pri čemu su tržišna očekivanja izvedena iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama. Uporabljenom metodologijom izračunano je da će prosječna razina tih kratkoročnih kamatnih stopa iznositi 0,4 % u 2022., 2,9 % u 2023., 2,7 % u 2024. i 2,5 % u 2025. godini. Tržišna očekivanja povezana s nominalnim prinosima na desetogodišnje državne obveznice u europodručju upućuju na prosječnu godišnju razinu od 1,8 % za 2022. te njihov postupan rast tijekom projekcijskog razdoblja do 2,7 % u 2025.^[4] U odnosu na projekcije iz rujna 2022. tržišna očekivanja povezana s kratkoročnim kamatnim stopama revidirana su naviše za oko 20 baznih bodova za 2022., za 90 baznih bodova za 2023. i za 60 baznih bodova za 2024. zbog očekivanja da će doći do bržeg ukidanja monetarnih poticaja. Zbog toga su i prinosi na dugoročne državne obveznice tijekom projekcijskog razdoblja revidirani naviše za oko 20 do 50 baznih bodova.

Tablica

Tehničke pretpostavke

Tehničke pretpostavke o cijenama nafte revidirane su naniže zbog slabije potražnje unatoč manjoj ponudi skupine zemalja OPEC+. Usporavanje globalnog gospodarskog rasta i mjere zatvaranja u Kini i dalje nepovoljno utječu na cijene nafte zato što je potražnja za naftom manja. Nakon projekcija iz rujna 2022. Međunarodna agencija za energiju revidirala je naniže za 0,4 % svoje prognoze globalne potražnje za naftom za 2023. Očekuje se da će ponovno uvođenje mjera zatvaranja u Kini dodatno nepovoljno utjecati na potražnju za naftom jer će kinesko gospodarstvo vjerojatno i dalje biti pod utjecajem politike nulte tolerancije na bolest COVID‑19 u uvjetima rasta stopa zaraze koronavirusom. Ti su čimbenici na strani potražnje više nego neutralizirali nedavno smanjenje ciljeva povezanih s proizvodnjom nafte u zemljama skupine OPEC+ od početka pandemije. Krivulja cijena naftnih ročnica pomiče se nadolje u odnosu na projekcije iz rujna 2022. (za 3,8 % za 2023. i 4,7 % za 2024.) i terminske su cijene i dalje niže od promptnih cijena (engl. backwardation). Pretpostavlja se da će cijena sirove nafte Brent iznositi 86 USD po barelu u 2023. te da će smanjiti na 76 USD po barelu u 2025.

Veleprodajne cijene plina i električne energije naglo su pale, ali su i dalje visoke, dok se pretpostavlja da će se cijene emisijskih jedinica ugljika u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama kretati na nižim razinama. S obzirom na napore država članica EU‑a da pronađu alternative opskrbi ruskim plinom tijekom 2022. i nedavne vrlo blage vremenske uvjete, europska skladišta plina bila su gotovo puna sredinom studenoga, što je dovelo do velikog pada cijena plina u Europi. U skladu s novim pretpostavkama cijene plina revidirane su znatno naniže u odnosu na tehničke pretpostavke iz projekcija iz rujna 2022. (za 47 % za 2023. i 41 % za 2024.). Posebno je bilo izraženo smanjenje promptnih cijena, dok terminske cijene i dalje odražavaju visoke rizike povezane s ponudom, posebno za sljedeću godinu kada će EU morati obnoviti svoje rezerve plina prije zime na prijelazu iz 2023. u 2024. U skladu s tim, krivulja terminskih cijena plina na nizozemskoj platformi za trgovinu plinom Title Transfer Facility (TTF) i dalje je povišena na razini od 124 EUR po megavatsatu tijekom 2023. i upućuje na pad cijena plina nakon zimske sezone na prijelazu iz 2023. u 2024. te na daljnje smanjenje u 2025. Terminske veleprodajne cijene električne energije također su revidirane znatno naniže, što odražava promjenu pretpostavki o cijeni plina. Utjecaj alternativnih pretpostavki o cijenama energije u odnosu na one u osnovnoj projekciji prikazan je u analizi osjetljivosti u Okviru 4. Što se tiče cijena emisijskih jedinica ugljika u sustavu trgovanja emisijama, pretpostavljeno kretanje na temelju terminskih cijena revidirano je znatno naniže nakon krajnjeg datuma za projekcije iz rujna 2022. (–17 % za 2023. i 2024.) zbog, među ostalim, slabijih izgleda za gospodarski rast te prijedloga ministara financija EU‑a o prodaji certifikata o emisijama unaprijed počevši od proljeća 2023.

Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. To upućuje na prosječan tečaj američkog dolara prema euru od 1,05 u 2022. odnosno od 1,03 u razdoblju od 2023. do 2025., što je za oko 2 % više nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz rujna 2022. Pretpostavka o efektivnom tečaju eura upućuje na aprecijaciju za oko 3 % u odnosu na projekcije iz rujna 2022.

Predviđa se da će se u 2023. znatno smanjiti ulaganja u stambene nekretnine, kao jednu od sastavnica potražnje koja je najizloženija pooštravanju uvjeta financiranja, te da će se tijekom 2024. i 2025. vrlo sporo oporavljati. Očekuje se da će rast kamatnih stopa na hipotekarne kredite i pooštravanje pristupa kreditima te kontinuirano velika neizvjesnost i učinak inflacije – koja povećava troškove gradnje i istodobno smanjuje kupovnu moć i potražnju kućanstava – nepovoljno utjecati na ulaganja u stambene nekretnine i dovesti do njihova smanjenja u 2023. Rast ulaganja u stambene nekretnine trebao bi ponovno zabilježiti pozitivne vrijednosti u 2024. Međutim, stope rasta vjerojatno će biti umjerene u preostalom dijelu projekcijskog razdoblja jer će stroži uvjeti financiranja djelomično neutralizirati utjecaj manje negativnih učinaka Tobinova Q^[5] i većeg raspoloživog dohotka.

Očekuje se da će na poslovna ulaganja znatno utjecati i rast troškova financiranja, velika neizvjesnost i veće cijene energije u kratkoročnom razdoblju, ali i da će se ona oporaviti u 2024. i 2025. Poslovna ulaganja intenzivno su rasla u trećem tromjesečju 2022. zbog znatnog zaokreta u proizvodnji motornih vozila, naznaka smanjenja problema uskih grla u opskrbnim lancima, a djelomično i zbog rješavanja i dalje povećanih zaostataka u radu, iako se od ljeta nove narudžbe naglo smanjuju. Rastu poslovnih ulaganja pridonijelo je i snažno povećanje ulaganja u intelektualno vlasništvo u Irskoj. Povećana neizvjesnost povezana s ratom u Ukrajini, veće cijene energije i rast kamatnih stopa imali su za posljedicu smanjenje poslovnog pouzdanja i manja očekivanja o poslovnoj aktivnosti u sektoru kapitalnih dobara. Sada se očekuje da će ti čimbenici, zajedno s većom zabrinutošću zbog potencijalnih ograničenja u opskrbi energijom, dovesti do kratkoročnog, naglog pada poslovnih ulaganja u kratkoročnom razdoblju. Nakon toga se predviđa postupan oporavak poslovnih ulaganja kako se neizvjesnost bude smanjivala te kako se problemi s uskim grlima u opskrbnim lancima budu rješavali a finalna potražnja jačala. Očekuje se da će se kontinuiranom uporabom sredstava iz programa Next Generation EU (NGEU) privući privatna ulaganja, uz sve veće napore poduzeća da dekarboniziraju proizvodnju (među ostalim u vezi s inicijativom EU‑a REPowerEU) zbog potrebe za smanjenjem ovisnosti o ruskoj opskrbi energentima.

Okvir 2.
Međunarodno okružje

Svjetsko gospodarstvo pogođeno je nepovoljnim čimbenicima koji slabe izglede za globalni rast i inozemnu potražnju europodručja, dok je globalna inflacija i dalje visoka, ali čini se da je već dosegnula najvišu razinu. Rat koji Rusija vodi u Ukrajini i dalje je glavni izvor poremećaja, posebno na tržištima energenata i prehrambenih sirovina, a cijene energenata i dalje su kolebljive unatoč njihovu padu nakon projekcija iz rujna 2022. Nadalje, posebno u zemljama s tržištima u nastajanju, rat potiče neizvjesnost povezanu sa sigurnošću opskrbe hranom. U Kini odluka nadležnih tijela da zasad nastave provoditi strategiju nulte tolerancije na bolest COVID‑19 i recesija u sektoru stambenih nekretnina dodatno nepovoljno utječu na gospodarsku aktivnost. Premda su se ograničenja povezana s pandemijom i problem uskih grla u opskrbnim lancima smanjili na globalnoj razini, veliki i dugotrajni inflacijski pritisci te pooštreni uvjeti financiranja i dalje nepovoljno utječu na raspoloživi dohodak kućanstava.

Predviđa se slab zamah globalnog rasta u 2023., nakon čega slijedi postupni oporavak. Rast globalnog realnog BDP‑a (bez europodručja) trebao bi se naglo usporiti i iznositi 2,6 % u 2023., što je znatno ispod njegova dugoročnog prosjeka (3,6 %), te bi se trebao neznatno povećati na 3,1 % u 2024. i 3,3 % u 2025.. Najveća razvijena gospodarstava i Kina najviše doprinose toj slabosti globalnoga gospodarstva. Predviđa se znatno usporavanje američkoga gospodarstva zbog financijskih uvjeta koji su stroži od očekivanih, što nepovoljno utječe na osobnu potrošnju i ulaganja. Gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine vjerojatno će ući u recesiju jer je osobna potrošnja pogođena visokim potrošačkim cijenama i sve većim troškovima zaduživanja. Očekuje se da rast realnog BDP‑a u Kini u 2022. neće ispuniti cilj koji je utvrdila vlada te da će u preostalom dijelu projekcijskog razdoblja i dalje biti znatno ispod prosječnih stopa rasta prije pandemije. U Rusiji je gospodarstvo u 2022. ušlo u recesiju, koja je manje ozbiljna nego što se isprva očekivalo zbog preusmjeravanja ruskog izvoza nafte u azijske zemlje. U odnosu na projekcije iz rujna 2022. rast globalnog realnog BDP‑a (bez europodručja) revidiran je naviše za 2022. i naniže za 2023. i 2024. Revizija naviše za 2022. uglavnom je posljedica ostvarenja koja su u trećem tromjesečju bila bolja od očekivanih u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini i Rusiji. Na manji gospodarski rast tijekom projekcijskog razdoblja posebno utječe Kina, a u 2024. Sjedinjene Američke Države.

Pogoršali su se i izgledi za inozemnu potražnju europodručja zbog slabije globalne gospodarske aktivnosti. Globalna trgovina bila je umjerenija u drugom tromjesečju 2022. u uvjetima slabljenja aktivnosti u prerađivačkoj industriji i dugotrajnih uskih grla u opskrbnim lancima, koja su se intenzivirala s vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Očekuje se da će trgovina ostati slaba u drugoj polovici godine zbog postojanih nepovoljnih čimbenika unatoč određenom smanjenju globalnih ograničenja u opskrbi. U odnosu na projekcije iz rujna 2022. izgledi za globalnu trgovinu (bez europodručja) i inozemnu potražnju europodručja revidirani su naviše za 2022. zbog snažnije dinamike trgovine u razvijenim gospodarstvima, osobito u europskim zemljama izvan europodručja, u usporedbi s prethodnim očekivanjima. Inozemna potražnja europodručja revidirana je naniže za kasnije godine projekcijskog razdoblja u skladu s očekivanim slabljenjem gospodarskog rasta.

Tablica

Međunarodno okružje

(godišnje stope promjene)

Globalna inflacija ponovno je porasla u listopadu pod utjecajem kretanja cijena hrane, ali zamah je dodatno oslabio. Godišnja ukupna inflacija u zemljama OECD‑a povećala se s 10,5 % u rujnu na 10,7 % u listopadu, dok se temeljna inflacija ustalila na razini od 7,6 %. Inflacija cijena hrane porasla je na najviše dosad zabilježene razine, ali je neutralizirana daljnjim smanjenjem inflacije cijena energije. Zamah inflacijskih kretanja dodatno se usporio te se produljio trend blagog ublažavanja pritisaka na rast cijena koji se bilježi od lipnja. Očekuje se da će godišnja stopa promjene izvoznih cijena konkurenata europodručja u kratkoročnom razdoblju biti visoka i da će se nakon toga sniziti u uvjetima smanjenja cijena sirovina i manjih pritisaka proizvođačkih troškova.

Predviđa se da će usporavanje rasta svjetskog gospodarstva nepovoljno utjecati na trgovinu europodručja u 2023., za koju se predviđa da će u 2024. i 2025. ostati slaba u neto iznosu, što će dovesti do dugotrajno negativnog salda tekućeg računa. Zbog smanjenja inozemne potražnje europodručja u drugoj polovici 2022. oslabjeli su izgledi za izvoz europodručja unatoč smanjenju problema uskih grla u opskrbnim lancima i prošloj deprecijaciji eura. Razdoblje isporuke dobavljača nastavilo se skraćivati, što je dovelo do bolje opskrbe trajnom i tehnološkom robom, uključujući poluvodiče, ali tomu je pridonijela i manja potražnja. U 2023. očekuju se skromnije stope rasta uvoza i izvoza europodručja nakon dvije godine oporavka od pandemije. To je uglavnom povezano s očekivanom slabijom potražnjom za trajnim dobrima. Očekuje se da će se oporavak turizma donekle usporiti zbog slabljenja potisnute potražnje i negativnog utjecaja rata u Ukrajini i šoka cijena energije na pouzdanje potrošača i raspoloživi dohodak u kratkoročnom razdoblju. Predviđa se da će doprinos neto izvoza rastu BDP‑a u 2023. biti neutralan, a zatim blago pozitivan u 2024., nakon čega će u 2025. biti ponovno neutralan. Tekući račun europodručja^[6] trebao bi ostati negativan tijekom projekcijskog razdoblja s obzirom na slabu dinamiku neto izvoza. Tijekom 2023. očekuje se poboljšanje trgovinskih uvjeta. U srednjoročnom razdoblju predviđa se da će izgledi za izvozni sektor biti slabi zbog gubitaka konkurentnosti koji proizlaze iz visokih cijena energije.

Grafikon 3.

Realni BDP europodručja – raščlamba na glavne sastavnice rashoda

(godišnje stope promjene, doprinosi u postotnim bodovima)

Predviđa se da će tržište rada u kratkoročnom razdoblju i dalje biti otporno i da će u sljedećem razdoblju uglavnom slijediti putanju gospodarske aktivnosti (Grafikon 4.). Nakon snažnog povećanja u 2022. predviđa se da će se rast zaposlenosti znatno smanjiti u 2023. kao posljedica manje potražnje za radnom snagom zbog usporavanja gospodarstva. Očekuje se da će u kratkoročnom razdoblju poduzeća smanjivati broj radnih sati, dok će istodobno zadržavati svoju radnu snagu u uvjetima koji su još obilježeni znatnim manjkovima radne snage. Predviđa se da će od 2024. zaposlenost uglavnom biti u skladu s predviđenim poboljšanjima gospodarske aktivnosti. U skladu s tim, očekuje se da će se produktivnost po zaposlenom naglo smanjiti s 1,3 % u 2022. na 0,1 % u 2023. nakon čega bi se trebala oporaviti i iznositi 1,4 % u 2024. i 1,3 % u 2025. Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti povećati na 6,9 % u 2023. i nakon toga kontinuirano smanjivati i iznositi 6,6 % u 2025.

Grafikon 4.

Tržište rada europodručja

(postotak radne snage, godišnje stope promjene)

U odnosu na projekcije iz rujna 2022. rast realnog BDP‑a revidiran je naviše za 0,3 postotna boda za 2022., naniže za 0,4 postotna boda za 2023., a za 2024. ostao je nepromijenjen. Revizija naviše za 2022. posljedica je pozitivnih iznenađenja u drugom i trećem tromjesečju zbog snažnijih učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije u odnosu na očekivanja. To je samo djelomično neutralizirano revizijom naniže u posljednjem tromjesečju 2022., koja je posljedica energetske krize i povezane povećane neizvjesnosti, slabljenja pouzdanja i veće inflacije. Ti su čimbenici razlog i za revizije naniže za prva tri tromjesečja 2023. Iako se predviđa se da će se tromjesečni rast BDP‑a početi oporavljati od drugog tromjesečja 2023., smatra se da će dinamika biti sporija nego što se očekivalo u projekcijama iz rujna 2022. To stvara negativan učinak prijenosa, koji u potpunosti poništava snažniju unutargodišnju dinamiku, zbog čega nije došlo do revizije godišnjeg rasta BDP‑a u 2024.

Okvir 3.
Negativni scenarij povezan sa smanjenjem opskrbe energentima

S obzirom na neizvjesnost povezanu s gospodarskim izgledima europodručja zbog zabrinutosti povezane sa smanjenjem opskrbe energentima, u ovom okviru prikazan je negativan scenarij. U njemu se podrazumijeva dulji sukob u Ukrajini i potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, uz mnogo nižu razinu zamjene alternativnim izvorima u odnosu na pretpostavke iz u osnovnih projekcija. U njemu se osim toga pretpostavljaju više cijene sirovina, veća neizvjesnost, slabija trgovina i gori uvjeti financiranja nego u osnovnom scenariju. Gospodarska aktivnost bila bi stoga izložena snažnijim nepovoljnim šokovima i bila bi znatno slabija nego u osnovnim projekcijama za 2023. i 2024. Inflacija bi bila viša u obje godine, posebno u 2023. (Tablica A), ali bi se smanjila na 2 % u 2025.

Tablica A

Osnovne projekcije i negativni scenarij za europodručje iz prosinca 2022.

(godišnje stope promjene)

Za razliku od osnovnih projekcija, u negativnom scenariju pretpostavlja se da će doći do manjkova u opskrbi plinom pred kraj zime i tijekom sljedeće zime, što bi uzrokovalo racioniranje i smanjenje proizvodnje. Preostali dotoci ruskog plina bili bi zaustavljeni, a mogućnost zamjene izvorima opskrbe iz drugih zemalja bila bi znatno ograničenija nego što se to pretpostavlja u osnovnom scenariju. Osim toga, mjere koje države članice EU‑a provode kako bi ograničile potražnju ne bi bile uspješne, a sljedeće dvije zime bile bi neuobičajeno hladne, što bi uzrokovalo određene ograničene nestašice plina pred kraj ove zime i ozbiljnije nestašice tijekom zime na prijelazu iz 2023. u 2024. To bi dovelo do poremećaja u lancima vrijednosti i potrebe za racioniranjem energije koja se rabi kao input u proizvodnji. Dok su neke države manje ovisne o opskrbi ruskim plinom, u drugim bi državama došlo do znatnih smanjenja proizvodnje kao posljedica velikog manjka energije.

Ti poremećaji u opskrbi također bi doveli do znatnog povećanja cijena energije, a daljnji poremećaji u ukrajinskom izvozu žitarica također bi uzrokovali nagli porast cijena prehrambenih sirovina. Zbog potpunog i trajnog prekida preostale opskrbe EU‑a ruskim plinom, kao i pooštravanja uvjeta na globalnom tržištu za ukapljeni prirodni plin kada europske države budu nadopunjavale svoje pričuve u skladištima plina uoči zime na prijelazu iz 2023. u 2024, cijene plina dosegnule bi svoj vrhunac krajem 2023. i početkom 2024. na razini od 275 EUR po megavatsatu, odnosno na gornjoj granici cijene plina koju je Europska komisija predložila u studenome 2022., što je oko 125 % više od pretpostavki u osnovnom scenariju (Tablica B). Cijene plina potom bi se postupno smanjivale s postupnim povećavanjem globalnog kapaciteta za izvoz i kapaciteta EU‑a za uvoz ukapljenog prirodnog plina. U negativnom scenariju pretpostavlja se i da Rusija ima tek ograničenu sposobnost preusmjeravanja izvoza nafte zbog zabrane osiguranja ruskih isporuka nafte u EU i gornje granice cijena nafte koju su uvele zemlje skupine G7 zbog čega će cijene nafte u prvom tromjesečju 2023. porasti na razinu 47 % višu od osnovnog scenarija, ali će se vratiti na razinu iz osnovnog scenarija do sredine 2025. s postupnim ponovnim uspostavljanjem ravnoteže na tržištu nafte. U scenariju se pretpostavlja i zatvaranje crnomorskog prometnog koridora i daljnji poremećaji u ukrajinskom izvozu pšenice i kukuruza te prelijevanje učinaka sve većih troškova energije i cijena gnojiva, što dovodi do povećanja međunarodnih cijena prehrambenih sirovina u odnosu na pretpostavke iz osnovnog scenarija.

Tablica B

Pretpostavke za negativni scenarij

(godišnja odstupanja od osnovnog scenarija u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

Globalna gospodarska aktivnost i trgovina bile bi pod negativnim utjecajem čimbenika koji se razmatraju u negativnom scenariju, što bi vrlo nepovoljno utjecalo na inozemnu potražnju europodručja. Dugotrajniji i intenzivniji rat u Ukrajini koji će se nastaviti u 2023. te sve veći učinci međunarodnih sankcija protiv Rusije, zajedno s višim cijenama sirovina, povećanom neizvjesnošću i pooštrenim financijskim uvjetima, izazvali bi negativne posljedice za svjetsko gospodarstvo, posebno za regiju Srednje i Istočne Europe. Nadalje, uz znatne poremećaje u trgovini i globalnim lancima vrijednosti, inozemna potražnja europodručja bila bi manja za gotovo 2 % u 2023. i za oko 3½ % u 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz osnovnog scenarija.

Veća domaća neizvjesnost upućivala bi na znatno ponovno određivanje cijena tržišnih instrumenata i pogoršanje uvjeta bankovnog kreditiranja. Nastavak žestokih sukoba u Ukrajini uzrokovao bi novo povećanje neizvjesnosti u prvom tromjesečju 2023. i ponovno u trećem tromjesečju 2023. zbog zabrinutosti povezanih s nestašicom plina tijekom sljedeće zime. To upućuje na daljnje povećanje kolebljivosti na financijskim tržištima. U usporedbi s projekcijama iz osnovnog scenarija, cijene vlasničkih vrijednosnih papira trebale bi pasti za oko 4 % u 2023. Banke bi ponovno odredile cijene kredita u skladu sa svojim povećanim troškovima financiranja i većim rizikom od poteškoća za dužnike, koji se podrazumijeva u tom scenariju.

U negativnom scenariju pretpostavlja se smanjenje gospodarske aktivnosti europodručja u 2023. i znatno slabiji rast nego u osnovnom scenariju u 2024. te potom snažan, ali nepotpun oporavak u 2025. Učinci poremećaja u proizvodnji temelje se na procjeni opsega zamjene energenata u gospodarstvu,^[7] dok su daljnji makroekonomski učinci ukupnog scenarija ocijenjeni uporabom modela ESB‑BASE.^[8] U odnosu na osnovni scenarij rast realnog BDP‑a europodručja u negativnom bi scenariju bio manji za 1,1 postotni bod u 2023. i za 1,7 postotnih bodova u 2024., nakon čega bi se u 2025. trebao ustaliti na stopi rasta za 0,2 postotna boda višoj od one iz osnovnog scenarija (Grafikon). Jedan od ključnih pokretača nepovoljnog kretanja BDP‑a jesu manjkovi u opskrbi plinom te poremećaji u proizvodnji koji su zbog toga nastali. Kako utjecaj poremećaja u opskrbi bude slabio zbog postupne zamjene ulaznih energenata i prilagodbe gospodarstva, nakon recesije uslijedio bi rast BDP‑a nešto veći od razine rasta iz osnovnog scenarija, dok bi na kraju projekcijskog razdoblja razina BDP‑a u negativnom scenariju i dalje bila niža nego u osnovnom scenariju.^[9]

Iz velikih povećanja cijena sirovina proizlaze snažni pritisci na rast cijena, zbog kojih se produljuje očekivano razdoblje povišene inflacije. Procjenjuje se da će inflacija mjerena HIPC‑om naglo porasti i dosegnuti 7,4 % u 2023. te 3,6 % u 2024. To je uglavnom posljedica šokova na cijene sirovina i hrane kao i šoka na strani ponude zbog poremećaja u proizvodnji. Istodobno, nepovoljan utjecaj slabije potražnje neznatno neutralizira pritiske na povećanje cijena u 2024. i posebno u 2025., kada smanjenje rasta cijena energije pridonosi nižoj inflaciji, za koju se očekuje da će se smanjiti na 2 %.

Grafikon

Utjecaj na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om u europodručju prema negativnom scenariju u odnosu na osnovne projekcije iz prosinca 2022.

(odstupanja od osnovnih projekcija iz prosinca 2022., u postotnim bodovima)

Ova je analiza obilježena znatnom razinom neizvjesnosti. Cijene sirovina, a posebno cijene plina, u Europi su u ovom trenutku vrlo kolebljive. Učinci poremećaja u proizvodnji nastali zbog smanjenja opskrbe plinom bitno ovise o opsegu u kojem se ruski plin i dalje može zamjenjivati alternativnim izvorima, mjeri u kojoj se plin može zamijeniti drugim energentima koji se rabe u proizvodnim procesima te o načinu prilagodbe gospodarstva cjenovnom okružju. U analizi se ne uzima u obzir odgovor monetarne politike koji bi mogao ublažiti makroekonomsko širenje šokova. Naposljetku, s obzirom na velik broj intervencija vlada koje se znatno razlikuju među državama europodručja, u analizi se ne uzimaju u obzir intervencije nacionalnih vlada kojima bi se mogla stabilizirati proizvodnja, zaštititi kućanstva s nižim dohotkom ili ublažiti prijenos učinaka viših cijena sirovina na potrošačke cijene, osim onih koje su već uključene u osnovne projekcije.

2. Fiskalni izgledi

U osnovni scenarij ugrađene su znatne dodatne fiskalne poticajne mjere u odnosu na projekcije iz rujna 2022. To je uglavnom posljedica dodatne fiskalne potpore koju su vlade dogovorile kao odgovor na rast cijena energije i velike troškova života, a koja iznosi oko 0,7 postotnih bodova BDP‑a u 2022. odnosno 1,6 postotnih bodova BDP‑a u 2023. Potonje proizlazi iz novih poticajnih mjera koje su vlade odobrile u svojim nacrtima proračunskih planova za 2023. Tim se revizijama ukupni fiskalni poticaji povezani s energetskom krizom i ratom u Ukrajini koji su uključeni u projekcije povećavaju na oko 2 % BDP‑a u 2022. i 2023. Očekuje se, uglavnom na temelju trenutačno odobrenih vladinih mjera, da će otprilike trećina tog fiskalnog poticaja, posebice potrošnja na mjere kojima se kompenziraju više cijene energije i inflacija te, u određenoj mjeri, potrošnja na povećanu sposobnost obrane, i dalje imati učinak na proračun u 2024. Općenito gledajući, nakon snažnog rasta 2020. i određenog pooštrenja 2021. te očekivanog pooštrenja u 2022., sada se predviđa određeno popuštanje fiskalnih politika u europodručju u 2023., uz prilagodbu za bespovratna sredstva iz paketa NGEU, uglavnom zbog novih poticajnih mjera. Budući da se trenutačno pretpostavlja da će se velik dio mjera ukinuti, očekuje se da će se karakter fiskalne politike pooštriti u 2024. te da će u 2025. biti uglavnom neutralan. I dalje postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućnosti produljenja trenutačno odobrenih mjera energetske potpore.^[10]

Predviđa se da će se u 2023. proračunski saldo europodručja pogoršati nakon čega će doći do poboljšanja, dok će se državni dug smanjivati tijekom čitavog projekcijskog razdoblja. Poboljšanje omjera proračunskog salda i BDP‑a tijekom čitavog projekcijskog razdoblja posljedica je cikličke komponente, koju blisko slijedi manji ciklički prilagođen primarni manjak, dok se plaćanja kamata povećavaju. Nakon procijenjenog poboljšanja za 2022. (s –5,1 % BDP-a u 2021. na –3,5 % u 2022.), predviđa se da će se proračunski saldo smanjiti na –3,7 % u 2023. Dodatna poboljšanja predviđaju se u 2024. te u manjoj mjeri u 2025., tako da se očekuje da će na kraju proračunskog razdoblja proračunski saldo iznositi –2,6 % BDP‑a, što je i dalje znatno ispod razine prije pandemije (–0,6 %). Ukupni državni dug europodručja trebao bi se, nakon naglog povećanja u 2020., smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja te u 2025. iznositi oko 88 % BDP‑a, što je i dalje iznad razine zabilježene prije pandemije (84 %). To je smanjenje uglavnom prouzročeno povoljnim razlikama između kamatnih stopa i stopa rasta zahvaljujući rastu nominalnog BDP‑a, koji više nego neutralizira dugotrajne, no sve manje, primarne manjkove. U odnosu na projekcije iz rujna 2022. kretanje proračunskog salda revidirano je naviše za 2022. i znatno naniže za 2023. dok za 2024. ostaje nepromijenjeno. Te revizije uglavnom su posljedica promjena ciklički prilagođenog primarnog salda zbog prethodno opisanih čimbenika. Omjer duga i BDP‑a revidiran je naniže tijekom projekcijskog razdoblja, uglavnom zbog baznih učinaka iz 2021. i nešto povoljnijih projekcija razlike između kamatnih stopa i stopa rasta.

3. Cijene i troškovi

Predviđa se da će inflacija mjerena HIPC‑om u 2022. prosječno iznositi 8,4 % te da će se smanjiti na 6,3 % u 2023., na 3,4 % u 2024. i na 2,3 % u 2025. Takvo kretanje ukupne inflacije proizlazi iz smanjenja godišnjih stopa promjene svih glavnih sastavnica iako u različitoj mjeri (Grafikon 6.). Inflacija cijena energije naglo će se smanjiti tijekom 2023., što će znatno pridonijeti smanjenju stope ukupne inflacije s 10 % na kraju 2022. na 3,6 % u posljednjem tromjesečju 2023. Ipak, ona će i dalje biti važan čimbenik ukupne inflacije, koja je znatno viša od ESB‑ove ciljne inflacije u 2024.

Kratkoročni izgledi za inflaciju i dalje su vrlo neizvjesni, no očekuje se da će inflacija mjerena HIPC‑om u sljedećih nekoliko mjeseci i dalje biti iznimno povišena i da će se postupno smanjivati tijekom cijele 2023. kao posljedica energetskih baznih učinaka i popuštanja pritisaka proizvođačkih troškova, čemu su pridonijele mjere vlada (Grafikon 5.). Nagli porast ukupne inflacije 2022. proizlazi iz znatnog povećanja cijena energije i hrane, snažnog rasta cijena industrijskih proizvoda bez energije na koje i dalje utječu poremećaji u opskrbnim lancima te kontinuiranih učinaka na rast cijena usluga zbog ponovnog otvaranja dijela sektora usluga koje zahtijevaju bliski fizički kontakt. Ta sveobuhvatna povećanja cijena posljedica su izvanrednog povećanja troškova energije i drugih faktora proizvodnje, koje utječe i na proizvođačke cijene u kombinaciji s i dalje prilično snažnom potražnjom do sredine 2022. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om smanjiti u 2023., uglavnom zbog naglog pada sastavnice energije. To je pak posljedica negativnih baznih učinaka, koji uglavnom pogađaju cijene goriva. Pretpostavljene niže cijene nafte, temeljene na tržišnim očekivanjima, također blago doprinose padu, dok pretpostavke u vezi s cijenama električne energije i plina u početku upućuju na daljnja snažna povećanja, a zatim se pretpostavlja da će i one doprinijeti padu.^[11] Već visoke stope inflacije cijena hrane trebale bi sljedećih mjeseci nastaviti rasti. To je posljedica kontinuiranih snažnih pritisaka proizvođačkih troškova koji proizlaze iz prošlih povećanja cijena prehrambenih sirovina i cijena energije i drugih ulaznih troškova, koji su pojačani odgođenim učincima deprecijacije eura, kao i povećanjima plaća, među ostalim minimalnih plaća. Očekuje se da će se inflacija cijena hrane u drugom dijelu 2023. početi smanjivati kako ti troškovni pritisci budu slabili. Predviđa se da će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane krajem godine dosegnuti vrhunac i da će se tek postupno smanjivati, uz sporo povećanje plaća i slabljenje pritisaka proizvođačkih troškova. Očekuje se da će cjenovni pritisci biti dugotrajniji kad je riječ o inflaciji cijena usluga u odnosu na inflaciju cijena industrijskih proizvoda bez energije.

Grafikon 5.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Očekuje se da će cijene plina i električne energije imati dugotrajan učinak na ukupnu inflaciju zbog odgođenog prijenosa veleprodajnih cijena u nekim državama europodručja, uz mjere fiskalne potpore koje u kratkoročnom razdoblju smanjuju inflaciju, no doprinose njezinu trajanju u nastavku projekcijskog razdoblja. Iako se već očekuje da će sastavnica goriva za prijevoz negativno doprinositi inflaciji od sredine 2023., potrošačke cijene za električnu energiju i plin trebale bi nastaviti pozitivno doprinositi inflaciji i u 2025., unatoč nedavnom naglom padu veleprodajnih cijena. U nekim je državama prijenos veleprodajnih cijena na maloprodajne cijene relativno brz i traje samo nekoliko mjeseci, dok u drugima može biti mnogo dugotrajniji, odnosno može trajati 24 mjeseca ili dulje. Te se razlike odnose na funkcioniranje nacionalnih maloprodajnih tržišta i određivanje cijena, kao što su udio reguliranih i nereguliranih cijena, fiksnih ili fleksibilnih ugovora te prosječna razdoblja fiksiranja cijena. Za neke države uobičajeni obrazac odgođenog prijenosa učinka upućuje i na to da se prethodna kretanja veleprodajnih cijena tek trebaju u potpunosti prenijeti. Istodobno promjene na maloprodajnim tržištima i određivanje cijena upućuju na to da se prijenos učinka u nekim državama ubrzao u odnosu na prošla razdoblja. Fiskalne mjere kojima se kompenziraju visoke cijene energije i inflacija također imaju važnu ulogu za inflacijske izglede u projekcijskom razdoblju. Procjenjuje se da je njima smanjena ukupna inflacija mjerena HIPC‑om za 1,1 postotni bod u 2022. te da bi se inflacija trebala ponovno smanjiti za 0,5 postotnih bodova u 2023. Međutim, nakon toga očekuje se znatan pritisak na rast inflacije u iznosu od 0,7 postotnih bodova 2024. i 0,4 postotna boda u 2025. zbog ukidanja tih mjera.^[12]

Fiskalne mjere kojima se podupire zelena tranzicija imaju mali pozitivan učinak na inflacijske izglede.^[13] Procjenjuje se da će u svakoj godini projekcijskog razdoblja doprinijeti inflaciji mjerenoj HIPC‑om za oko 0,1 postotni bod. U prošlosti su povećanja cijena emisijskih jedinica ugljika u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama doprinijela povećanju veleprodajnih cijena električne energije.^[14] Međutim, na temelju terminskih cijena (vidi Okvir 1.), očekuje se da će njihov doprinos ukupnoj inflaciji mjerenoj HIPC‑om tijekom projekcijskog razdoblja biti zanemariv.

Očekuje se da će se inflacija cijena hrane mjerena HIPC‑om u kasnijim godinama projekcijskog razdoblja smanjiti u skladu s pretpostavkama o cijenama sirovina. S obzirom na pritiske na rast cijena koji proizlaze iz naglog povećanja ulaznih troškova energije koji su još prisutni u kratkoročnom razdoblju, slabljenje inflacije cijena energije također ima važnu ulogu u smanjenju inflacije cijena hrane. Pretpostavlja se da će se cijene na poljoprivrednom gospodarstvu tijekom projekcijskog razdoblja smanjivati polako te da će ostati na povijesno visokoj razini, također iznad razine pretpostavljene u rujanskim projekcijama. Stoga se očekuje da će u 2025. inflacija cijena hrane biti nešto viša od svojeg povijesnog prosjeka i iznositi 2,3 %.

Predviđa se da će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane postati umjerenija kako se problem uskih grla u opskrbnim lancima i pritisci proizvođačkih troškova budu smanjivali, a zbog snažnog rasta plaća i dalje će biti povišena u odnosu na povijesne standarde. Do očekivanog pada s 4,2 % u 2023. na 2,4 % u 2025. doći će nakon smanjenja pritisaka na rast inflacije prouzročenih problemima uskih grla u opskrbnim lancima i učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva u kombinaciji s odgođenim učincima usporavanja rasta i određenog ublažavanja neizravnih učinaka viših cijena energije. Istodobno, činjenica da inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane u 2025. u prosjeku iznosi 2,4 % odražava odgođene učinke deprecijacije eura kao i pooštrene uvjete na tržištu rada te učinke kompenzacije za inflaciju na plaće.

Grafikon 6.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje – raščlamba na glavne sastavnice

(godišnje promjene u postotcima, u postotnim bodovima)

Očekuje se da će rast plaća biti snažan tijekom projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će se rast plaća mjeren naknadama po zaposlenom povećati s 4,5 % u 2022. na 5,2 % u 2023. te da će se nakon toga smanjiti na 4,5 % u 2024. i 3,9 % u 2025. kako se inflacija bude smanjivala. Plaće bi trebale rasti po stopama znatno višima od povijesnog prosjeka, kao posljedica otpornih tržišta rada, povećanja minimalnih plaća i kompenzacije za inflaciju. U usporedbi s projekcijama iz rujna rast plaća revidiran je naviše za ukupno 1,4 postotna boda tijekom razdoblja od 2022. do 2024. uglavnom zbog veće kompenzacije za inflaciju. Međutim, u 2022. i 2023. i dalje se očekuje pad realnih plaća, koji bi se trebao djelomično nadoknaditi u nastavku projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će se rast jediničnih troškova rada dodatno povećati u 2023. zbog predviđenog daljnjeg povećanja rasta plaća i slabljenja rasta produktivnosti rada nakon pada gospodarske aktivnosti u uvjetima zadržavanja radne snage. Predviđa se da će se rast jediničnih troškova rada nakon toga početi smanjivati pod utjecajem umjerenijeg rasta plaća i posebno nastavka rasta produktivnosti rada u skladu s očekivanim jačanjem gospodarske aktivnosti.

Godišnja stopa rasta uvoznih cijena snažno je porasla u 2022. no očekuje se da će se naglo smanjiti u 2023. i uglavnom stagnirati tijekom posljednjih dviju godina projekcijskog razdoblja. Predviđa se da će se godišnja stopa rasta tijekom 2023. naglo smanjiti u skladu s pretpostavljenim padom cijena nafte i drugih sirovina te smanjenjem problema uskih grla u opskrbnim lancima za uvozne repromaterijale.

U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna 2022., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 0,3 postotna boda u 2022., 0.8 postotnih bodova u 2023. i 1.1 postotni bod za 2024. Revizije naviše uglavnom su povezane s iznenađujuće visokim vrijednostima određenih podataka u posljednje vrijeme, zajedno s ponovnom procjenom snage i postojanosti pritisaka proizvođačkih troškova (uključujući povećanja ulaznih troškova u sektoru hrane) i prijenosom njihova učinka te s revizijama naviše izgleda za rast plaća. Nove fiskalne mjere donesene nakon projekcija iz rujna 2022., posebno one namijenjene smanjenju povećanja cijena energije, u 2023. imaju učinak smanjenja od 0,7 postotnih bodova, čime su djelomično neutralizirani neki od spomenutih pritisaka na rast. Međutim, u 2024. ukidanje tih mjera doprinosi reviziji naviše ukupne inflacije za 0,5 postotnih bodova. Revizije naniže pretpostavki o cijenama energenata, slabiji izgledi za rast, brže rješavanje problema uskih grla u opskrbnim lancima i nedavna aprecijacija eura samo su djelomično neutralizirali revizije naviše ukupne inflacije.

Okvir 4.
Analiza osjetljivosti: alternativna kretanja cijena energije

S obzirom na znatnu neizvjesnost povezanu s kretanjima budućih cijena energije, različitim analizama osjetljivosti procjenjuju se mehaničke posljedice alternativnih kretanja cijena energije za osnovne projekcije. U ovom se okviru prvo razmatraju rizici za kratkoročne inflacijske izglede koji proizlaze iz mogućih iznimno snažnih kretanja cijena energenata s obzirom na njihovu trenutačnu veliku kolebljivost. Nakon toga se procjenjuje utjecaj odabranih alternativnih kretanja cijena energije na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om tijekom cijelog projekcijskog razdoblja.

Neizvjesnost povezana s inflacijskim izgledima u vrlo kratkom roku znatno se povećala zbog trenutačne velike kolebljivosti cijena nafte i posebno cijena plina. Tako snažna kratkoročna kolebljivost obično se ne može obuhvatiti distribucijom oko ročnica impliciranom u opcijama (vidi u nastavku). Jedna mogućnost za procjenu takve kratkoročne osjetljivosti jest da se uzme u obzir gornji i donji raspon kratkoročnih promjena cijena nafte i plina i na temelju tog raspona izvedu prognoze kratkoročne inflacije. U ovoj analizi osjetljivosti raspon za naftu iznosi od 60 USD do 120 USD po barelu i za veleprodajne cijene plina od 50 EUR do 200 EUR po megavatsatu plina. Te cijene, za koje se pretpostavlja da vrijede od prosinca 2022. do ožujka 2023., unose se u skup energetskih jednadžbi (za goriva, električnu energiju i plin) kojim se stručnjaci ESB‑a služe za prognoziranje kratkoročne inflacije. Pretpostavljena maksimalna povećanja cijena nafte i plina povećala bi ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om za 0,2 postotna boda u posljednjem tromjesečju 2022. i za 1,0 postotni bod u prvom tromjesečju 2023. u odnosu onu iz osnovne projekcije. Pretpostavljena maksimalna smanjenja cijena nafte i plina imala bi simetrični učinak te bi se ukupna inflacija smanjila za 0,2 postotna boda u posljednjem tromjesečju 2022. i za 1,0 postotni bod u prvom tromjesečju 2023.

Grafikon

Alternativna kretanja inflacije mjerene HIPC-om u kratkoročnom razdoblju

(godišnje stope promjene)

Promatrajući cijelo projekcijsko razdoblje, alternativna kretanja cijena energije izvode se iz cijena nafte impliciranih u opcijama, nedavnih pogrešaka u prognoziranju terminskih cijena plina i kretanja stalnih cijena. Alternativna niža i viša kretanja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik izvedenih iz opcija za cijenu nafte na dan 23. studenoga 2022. (krajnji datum za tehničke pretpostavke). Ta distribucija pokazuje određenu nagnutost prema dolje. Zbog nedostatka sličnih distribucija za cijene plina alternativna kretanja izračunavaju iz 25. i 75. percentila distribucije koja se temelji na nedavnim pogreškama u prognoziranju terminskih cijena plina. Osim toga, i za cijene nafte i plina uzima se u obzir pretpostavka stalnih cijena.

Učinci tih alternativnih kretanja procjenjuju se nizom makroekonomskih modela kojima se stručnjaci Eurosustava i ESB‑a služe u izradi projekcija. Prosječni učinci na rast realnog BDP‑a i inflaciju prema tim modelima prikazani su u tablici u nastavku. Rezultati pokazuju da se najveća odstupanja naviše od projekcija inflacije mjerene HIPC‑om iz osnovnog scenarija odnose na 75. percentil za razdoblje od 2023. do 2025., što upućuje na to da bi inflacija mjerena HIPC‑om mogla biti viša za 0,5 – 0,6 postotnih bodova. Scenarij koji se temelji na kretanju stalnih cijena upućuje na slabije učinke u 2023. i 2024., ali na slično odstupanje naviše za inflaciju mjerenu HIPC‑om u 2025. Nasuprot tome, u scenariju koji se temelji na 25. percentilu inflacija mjerena HIPC‑om bila bi niža za 0,8 – 0,9 postotnih bodova u 2023. i 2024. te za 0,6 postotnih bodova u 2025. Za 75. percentil uz pretpostavku o stalnim cijenama učinak na rast realnog BDP‑a u 2024. i 2025. iznosi –0,1 postotni bod, dok kretanja za 25. percentil upućuju na to da je rast BDP‑a veći za 0,2 postotna boda u 2024. i za 0,1 postotni bod u 2025.

Tablica

Učinci alternativnih kretanja cijena energije

Okvir 5.
Prognoze drugih organizacija

Međunarodne organizacije i organizacije privatnog sektora također sastavljaju prognoze za europodručje. Međutim, te prognoze ne mogu se izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava jer nisu završene u isto vrijeme Osim toga, u tim se projekcijama rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte i drugih sirovina. Naposljetku, različite prognoze razlikuju se i po metodi kalendarske prilagodbe.

Tablica

Usporedba nedavno objavljenih prognoza za rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2022. među boljim su prognozama ili iznad drugih prognoza rasta BDP‑a i inflacije tijekom čitavog razdoblja. Projekcije stručnjaka Eurosustava koje se odnose na rast malo su više od raspona drugih prognoza za 2022. (vjerojatno zbog uključivanja najnovijih revizija naviše podataka za prva tri tromjesečja). Projekcije za 2023. i 2025. u rasponu su drugih prognoza, dok su projekcije stručnjaka Eurosustava za 2024. najviše. Kad je riječ o inflaciji, projekcije stručnjaka Eurosustava unutar su raspona drugih prognoza za 2022. i 2023. te su među boljim prognozama ili iznad raspona za 2024. i 2025.