Ključni podatci

1. Izvješće o poslovanju

1.1. Svrha izvješća o poslovanju ESB‑a

Izvješće o poslovanju^[1] sastavni je dio godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a, kojem je svrha pružanje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvještajima.^[2] Budući da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, financijsko stanje i rezultate ESB‑a treba promatrati u odnosu na njegove mjere politike.

Stoga se u izvješću o poslovanju govori o glavnim zadaćama i aktivnostima ESB‑a te njihovu utjecaju na financijske izvještaje ESB‑a. Osim toga, izvješće o poslovanju sadržava analizu glavnih kretanja u bilanci i računu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o neto kapitalu ESB‑a. Naposljetku, sadržava i opis okružja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o specifičnim rizicima kojima je ESB izložen te politikama upravljanja rizicima kojima se služi kako bi te rizike smanjio.

1.2. Glavne zadaće i aktivnosti

ESB je u Eurosustavu, u kojem su i nacionalne središnje banke država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro.^[3] Primarni cilj Eurosustava jest održati stabilnost cijena. ESB svoje zadaće obavlja kako je opisano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije^[4] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a)^[5] (Slika 1.). ESB ne provodi aktivnosti kako bi ostvario dobit, nego da bi ispunio svoj cilj.

Slika 1.

Glavne zadaće ESB‑a

Operacije monetarne politike Eurosustava evidentirane su u financijskim izvještajima ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja u skladu s načelom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu. Tablica 1. pruža pregled glavnih operacija i funkcija koje ESB obavlja u provedbi svojih zadaća te njihova utjecaja na financijske izvještaje ESB‑a.

1.3. Financijska kretanja

1.3.1. Bilanca

Bilanca ESB‑a znatno je porasla u razdoblju od 2019. do 2022., i to prije svega zbog izravnih kupnji vrijednosnih papira koje je ESB provodio u sklopu provedbe monetarne politike Eurosustava (Grafikon 1.). Na znatni rast u 2020. i 2021. najviše su utjecale neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[6] i pokretanje hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP)^[7] u ožujku 2020. Neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a ne provode se od kraja ožujka 2022., a one u sklopu APP‑a od 1. srpnja 2022., zbog čega je u 2022. povećanje bilance ESB‑a bilo umjerenije.

Grafikon 1.

Glavne sastavnice bilance ESB‑a

(mlrd. EUR)

Bilanca ESB‑a smanjila se u 2023. za 24,4 mlrd. EUR na 674,5 mlrd. EUR, uglavnom zbog postupnog smanjenja držanja u sklopu APP‑a, koje je bilo posljedica samo djelomičnog reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira u tom portfelju u razdoblju od ožujka do lipnja 2023. te potpune obustave tih reinvestiranja od srpnja 2023.

Na kraju 2023. godine 63 % ukupne imovine ESB‑a bili su vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike nominirani u eurima. Pod tom bilančnom stavkom ESB drži vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP) te programa CBPP3, ABSPP, PSPP i PEPP. Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Na temelju odgovarajućih odluka Upravnog vijeća Eurosustav je nastavio u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a tijekom cijele godine i u sklopu APP‑a do kraja veljače 2023. Od početka ožujka do kraja lipnja 2023. Eurosustav je samo djelomično reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu APP‑a, a od srpnja 2023. prestao ih je reinvestirati. Zbog tih se odluka portfelj vrijednosnih papira koje ESB drži za potrebe monetarne politike smanjio za 31,9 mlrd. EUR na 425,3 mlrd. EUR (Grafikon 2.), pri čemu su se držanja vrijednosnih papira u APP‑u zbog otkupa smanjila za 18,0 mlrd. EUR u sklopu PSSP‑a, za 9,5 mlrd. EUR u sklopu ABSPP‑a i za 1,6 mlrd. EUR u sklopu CBPP3‑a. Portfelj PEPP‑a smanjio se za 2,6 mlrd. EUR, uglavnom zbog neto učinka amortizacije premija i diskonta^[8] vrijednosnih papira koji se drže u tom portfelju.

Upravno vijeće namjerava^[9] u prvoj polovici 2024. i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a. Potom namjerava smanjivati portfelj PEPP‑a na razini Eurosustava za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovici 2024. i prekinuti reinvestiranje na kraju godine. Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u portfelju PEPP‑a.

Grafikon 2.

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Kada je riječ o aktivnim programima za vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, odnosno APP‑u i PEPP‑u, vrijednosni papiri koje je ESB držao na kraju 2023. imali su diversificiran profil dospijeća^[10] (Grafikon 3.).

Grafikon 3.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfeljima APP‑a i PEPP‑a

Ukupna eurska protuvrijednost deviznih pričuva ESB‑a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vučenja, američkog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – povećala se u 2023. za 3,3 mlrd. EUR na 87,7 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata i potraživanja u zlatu ESB‑a povećala se u 2023. za 2,7 mlrd. EUR na 30,4 mlrd. EUR (Grafikon 4.), prije svega zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima. To je povećanje prouzročilo i jednak porast salda na ESB‑ovim računima revalorizacije za zlato (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital). Osim toga, nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka prenijela je ESB‑u zlato u vrijednosti 96 mil. EUR.

Grafikon 4.

Zlato i cijene zlata

(lijevo: mlrd. EUR; desno: EUR za XAU)

Devizna sredstva ESB‑a^[11] u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima, izražena u eurima, povećala su se za 0,2 mlrd. EUR na 55,2 mlrd. EUR (Grafikon 5.), uglavnom zbog prihoda ostvarenih tijekom godine, i to prije svega zbog prihoda od portfelja u američkim dolarima. Osim toga, nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka prenijela je ESB‑u devizne pričuve nominirane u američkim dolarima u vrijednosti 544 mil. EUR. Povećanje ukupne vrijednosti deviznih sredstava djelomično je neutralizirano, i to uglavnom zbog deprecijacije američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro.

Grafikon 5.

Devizna sredstva

(mlrd. EUR)

Američki dolar glavna je sastavnica deviznih sredstava ESB‑a. Na kraju 2023. godine 81 % ukupnih deviznih sredstava ESB‑a bilo je u američkim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih sredstava u ESB‑u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB‑u izrađuju strateški referentni portfelj, koji odobrava Upravno vijeće. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB‑u izrađuju taktički referentni portfelj, koji odobrava Izvršni odbor. Treće, aktivnosti povezane s ulaganjima dnevno decentralizirano provode nacionalne središnje banke.

Devizna sredstva ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire i depozite na novčanom tržištu ili se drže na tekućim računima (Grafikon 6.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tržišnim cijenama na kraju godine.

Grafikon 6.

Sastav ulaganja deviznih sredstava

(mlrd. EUR)

Devizna sredstva ESB‑a namijenjena su financiranju mogućih intervencija na deviznom tržištu. Zbog toga se deviznim sredstvima ESB‑a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom važnosti. Taj portfelj stoga se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospijećima (Grafikon 7.).

Grafikon 7.

Profil dospijeća vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti

Vrijednost portfelja vlastitih sredstava povećala se za 1,0 mlrd. EUR na 22,1 mlrd. EUR (Grafikon 8.) prije svega zbog (1) reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od tog portfelja i (2) povećanja tržišne vrijednosti vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se drže u tom portfelju, kao posljedica smanjenja prinosa na obveznice europodručja na kraju godine (Grafikon 17.).

Portfelj se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se vrednuju po tržišnim cijenama na kraju godine. U 2023. udio državnih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom portfelju bio je 77 %.

Udio zelenih ulaganja u portfelju vlastitih sredstava nastavio je rasti s 13 % na kraju 2022. na 20 % na kraju 2023. ESB planira dodatno povećati taj udio sljedećih godina.^[12] Od 2021. kupnje zelenih obveznica na sekundarnim tržištima dopunjuju ulaganja u investicijski fond zelenih obveznica nominiranih u eurima za središnje banke, koji je u siječnju 2021. osnovala Banka za međunarodne namire.

Grafikon 8.

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a

(mlrd. EUR)

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uglavnom se sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Svrha je portfelja osigurati prihode za pokriće dijela operativnih troškova ESB‑a nepovezanih s provedbom nadzornih zadaća.^[13] Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju limiti iz okvira za kontrolu rizika. Rezultat je struktura dospijeća (Grafikon 9.) koja je diversificiranija od strukture dospijeća portfelja deviznih pričuva.

Grafikon 9.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a

Na kraju 2023. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju iznosila je 1.567,7 mlrd. EUR, otprilike jednako kao na kraju 2022. ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, koji je na kraju godine iznosio 125,4 mlrd. EUR. Budući da sam ne izdaje novčanice, ESB ima potraživanja unutar Eurosustava prema nacionalnim središnjim bankama europodručja čija je vrijednost jednaka vrijednosti euronovčanica u optjecaju koje su mu dodijeljene.

ESB‑ove obveze unutar Eurosustava, koje se uglavnom sastoje od neto salda nacionalnih središnjih banaka europodručja u sustavu TARGET prema ESB‑u i ESB‑ovih obveza koje su proizašle iz prijenosa deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu, povećale su se u 2023. za 89,6 mlrd. EUR na 445,0 mlrd. EUR.

Kretanje obveza unutar Eurosustava uglavnom je posljedica kretanja neto obveze u sustavu TARGET. Glavni činitelji koji su pridonijeli promjenama neto obveze u sustavu TARGET u razdoblju od 2019. do 2023. bili su kupnje i otkupi vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i koji se namiruju putem računa u sustavu TARGET te promjene obveza prema rezidentima europodručja i nerezidentima europodručja nominirane u eurima (Grafikon 10.). Priljevi gotovine od otkupa vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike bili su u 2023. manji od odljeva gotovine povezanih sa smanjenjem obveza prema rezidentima europodručja i nerezidentima europodručja nominiranih u eurima, što je dovelo do ukupnog povećanja neto obveze u sustavu TARGET.

Grafikon 10.

Neto saldo unutar Eurosustava u sustavu TARGET, obveze prema rezidentima europodručja i nerezidentima europodručja nominirane u eurima i vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Ostale obveze ESB‑a smanjile su se u 2023. za 107,7 mlrd. EUR na 58,0 mlrd. EUR zbog smanjenja obveza prema rezidentima europodručja i nerezidentima europodručja nominiranih u eurima. Naime, došlo je do smanjenja (1) depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta^[14], (2) salda sporednih sustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET preko komponente TARGET‑ECB i (3) gotovine primljene kao kolateral pri pozajmljivanju vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a.

1.3.2. Neto kapital

Neto kapital ESB‑a sastoji se od njegova kapitala, iznosa rezervacija za financijske rizike i iznosa koji se drže u fondu opće pričuve, računa revalorizacije^[15], eventualnih akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina i dobiti/gubitka za godinu.^[16]

Na kraju 2023. neto kapital ESB‑a iznosio je ukupno 44,5 mlrd. EUR (Grafikon 11.), što je za 7,0 mlrd. EUR manje nego na kraju 2022. zbog gubitaka nastalih u 2023. Za pokriće dijela tih gubitaka iskorištene su cjelokupne rezervacije za financijske rizike, zbog čega se gubitak za godinu smanjio na 1,3 mlrd. EUR. Smanjenje neto kapitala ESB‑a proizašlo iz gubitaka u 2023. djelomično je nadomješteno (1) povećanjem salda na računima revalorizacije, uglavnom zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima u 2023. i (2) doprinosima Hrvatske narodne banke uplaćenom kapitalu, računima revalorizacije i rezervacijama za financijske rizike nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.

Grafikon 11.

Neto kapital ESB‑a

(mlrd. EUR)

Promjene neto kapitala ESB‑a tijekom godine prikazane su u Tablici 2.

Nerealizirani dobitci od zlata i stranih valuta te nerealizirani dobitci od vrijednosnih papira koji podliježu revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka, već se evidentiraju izravno na računima revalorizacije, koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB‑a. Salda na tim računima mogu poslužiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budućih nepovoljnih kretanja odgovarajućih cijena i/ili tečajeva te stoga jačaju otpornost ESB‑a na odnosne rizike. Salda na računima revalorizacije za zlato, strane valute i vrijednosne papire povećala su se u 2023. za 0,7 mlrd. EUR na 36,9 mlrd. EUR, uglavnom zbog povećanja salda na računima revalorizacije za zlato, koje je bilo posljedica rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. Salda na računima revalorizacije za strane valute smanjila su se uglavnom zbog deprecijacije američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro (Grafikon 12.).

Grafikon 12.

Glavni devizni tečajevi i cijene zlata u razdoblju od 2019. do 2023.

(postotne promjene u odnosu na 2019., podatci na kraju godine)

S obzirom na izloženost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici) ESB može izdvojiti rezervacije za financijske rizike, koje se rabe u mjeri koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizlaze iz izloženosti tim rizicima. Visina tih rezervacija svake se godine revidira uzimajući u obzir cijeli niz činitelja, uključujući razinu udjela rizične imovine, predviđene rezultate za sljedeću godinu i procjenu rizika. Rezervacije za financijske rizike, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve ESB‑a, ne smiju prelaziti vrijednost kapitala koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja. Na kraju 2022. te su rezervacije iznosile 6.566 mil. EUR. Nakon što je Hrvatska uvela jedinstvenu valutu, Hrvatska narodna banka uplatila je u rezervacije za financijske rizike 53 mil. EUR s učinkom od 1. siječnja 2023., čime se iznos tih rezervacija povećao na 6.620 mil. EUR. Na kraju 2023., nakon godišnje revizije, Upravno vijeće odlučilo je otpustiti cjelokupni iznos tih rezervacija kako bi se djelomično nadomjestili gubitci nastali u 2023. Upravno vijeće može u sklopu godišnje revizije odlučiti obnoviti te rezervacije kada ESB bude ponovno ostvarivao dobit.

Nakon otpuštanja sredstava iz rezervacija za financijske rizike ESB‑ov gubitak za godinu iznosio je 1,3 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka). Upravno vijeće odlučilo je prenijeti taj gubitak u bilanci ESB‑a te ga nadomjestiti budućom dobiti.

1.3.3. Račun dobiti i gubitka

Od 2019. rezultat ESB‑a postupno se smanjivao (Grafikon 13.). U 2020. i 2021. to su smanjenje uglavnom prouzročili niži prihodi od deviznih pričuva i vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike. U 2022. i 2023. rezultat ESB‑a smanjio se prije svega zbog materijalizacije kamatnog rizika jer su se zbog povećanja kamatnih stopa u europodručju smjesta povećali kamatni rashodi koje ESB plaća na neto obvezu u sustavu TARGET, a prihodi od imovine ESB‑a nisu se povećavali u jednakoj mjeri i jednakom brzinom (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici).

Gubitak ESB‑a za 2023., koji je uslijedio nakon dugog razdoblja ostvarivanja znatne dobiti, proizlazi iz uloge i potrebnih mjera monetarne politike Eurosustava u ispunjavanju njegove glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena i ne utječe na njegovu sposobnost provođenja učinkovite monetarne politike. Proteklih godina bilanca ESB‑a znatno se povećala, uglavnom zbog kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Na strani imovine većina vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike kupljena je tijekom razdoblja niskih kamatnih stopa te ima duga dospijeća i fiksne kupone. Ti će vrijednosni papiri i dalje stvarati relativno niske kamatne prihode, na koje neće izravno utjecati promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Gotovinska namira tih kupnji u sustavu TARGET istodobno je dovela do povećanja neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, čija se remuneracija izračunava po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja. Kako bi se suzbila inflacija u europodručju, ta se stopa počela povećavati u 2022., zbog čega su odmah porasli kamatni rashodi ESB‑a.

Prije nego što ponovno počne postojano ostvarivati dobit, ESB će u sljedećih nekoliko godina vjerojatno imati dodatne gubitke zbog materijalizacije kamatnog rizika. Vrijeme nastanka i opseg tih gubitaka neizvjesni su i uvelike će ovisiti o budućim kretanjima ključnih kamatnih stopa ESB‑a te o veličini i sastavu bilance ESB‑a. Međutim, ESB‑ov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2023. zajedno iznosili 45,8 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital), potvrđuju njegovu financijsku snagu. ESB u svakom slučaju, bez obzira na gubitke, može učinkovito poslovati i ispunjavati svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena.

Grafikon 13.

Glavne sastavnice računa dobiti i gubitka ESB‑a

(mil. EUR)

ESB je u 2023. iskoristio cjelokupni iznos rezervacija za financijske rizike od 6.620 mil. EUR kako bi djelomično nadomjestio gubitke nastale tijekom godine. Nakon otpuštanja tih rezervacija gubitak ESB‑a iznosio je 1.266 mil. EUR (u 2022. iznosio je nula). Glavni uzrok tog gubitka bili su znatni neto kamatni rashodi (Grafikon 14.).

Grafikon 14.

Činitelji koji su utjecali na rezultat ESB‑a u 2022. i 2023.

(mil. EUR)

U 2022. zabilježeni su neto kamatni prihodi u iznosu od 900 mil. EUR, a u 2023. neto kamatni rashodi ESB‑a iznosili su 7.193 mil. EUR (Grafikon 15.). Tomu su u prvom redu pridonijeli kamatni rashodi proizašli iz neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, ali i neto ostali kamatni rashodi i kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka europodručja s osnove deviznih pričuva prenesenih ESB‑u. Ti su rashodi djelomično nadomješteni većim kamatnim prihodima koji su proizašli iz (1) potraživanja ESB‑a koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava, (2) vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i (3) deviznih pričuva.

Grafikon 15.

Neto kamatni prihodi/(rashodi)

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike povećali su se u 2023. za 1.933 mil. EUR na 3.467 mil. EUR (Grafikon 16.) zbog većih neto kamatnih prihoda od vrijednosnih papira koji se drže u sklopu APP‑a (programa CBPP3, ABSPP i PSPP) i PEPP‑a. Neto kamatni prihodi od držanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a povećali su se u 2023. za 1.247 mil. EUR na 2.818 mil. EUR. Od portfelja PEPP‑a u 2023. ostvareni su neto kamatni prihodi u iznosu od 600 mil. EUR, dok su 2022. ostvareni neto kamatni rashodi u iznosu od 103 mil. EUR. Ta kretanja uglavnom su bila potaknuta znatnim povećanjem kamatnih stopa i prinosa na obveznice europodručja, koje je započelo u 2022. (Grafikon 17.). To je povećanje (1) omogućilo reinvestiranje u sklopu APP‑a i PEPP‑a uz prinose više od povijesno zabilježenih prinosa tih portfelja i (2) pozitivno utjecalo na kupone od vrijednosnih papira s promjenjivom kamatnom stopom (koji se uglavnom drže u sklopu ABSPP‑a). Povećanju je pridonijela i manja amortizacija premija, osobito vrijednosnih papira javnog sektora stečenih u prošlosti. Neto kamatni prihodi od SMP‑a smanjili su se za 16 mil. EUR na 49 mil. EUR jer se zbog dospijeća vrijednosnih papira smanjila veličina portfelja.

Grafikon 16.

Neto kamatni prihodi/(rashodi) od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

(mil. EUR)

Grafikon 17.

Prinosi na sedmogodišnje državne obveznice europodručja

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se za 1.583 mil. EUR na 2.382 mil. EUR, uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima. Prosječna kamatna stopa koju je ESB ostvario od portfelja u američkim dolarima povećala se u 2023. u odnosu na prethodnu godinu zbog (1) prodaje i otkupa prethodno kupljenih obveznica s nižim prinosom i (2) kupnje vrijednosnih papira s višim prinosom nakon porasta prinosa na obveznice nominirane u američkim dolarima od kraja 2021. (Grafikon 18.).

Grafikon 18.

Prinosi na dvogodišnje državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kini

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica ESB‑u povećali su se za 4.081 mil. EUR na 4.817 mil. EUR a kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva povećali su se za 1.133 mil. EUR na 1.335 mil. EUR u 2023. Do tih promjena došlo je zbog povećanja kamatne stope za glavne operacije refinanciranja, koja se rabi za izračun kamata na ta salda. Na kraju 2023. kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja dosegnula je 4,5 %, a prosječna godišnja stopa povećala se s 0,6 % u 2022. na 3,8 % u 2023.

Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda u sustavu TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se od njih potražuju povećali su se u 2023. za 12.161 mil. EUR na 14.236 mil. EUR. Do povećanja je uglavnom došlo zbog više prosječne kamatne stope za glavne operacije refinanciranja u 2023., koja se rabi za remuneraciju salda ESB‑a unutar Eurosustava u sustavu TARGET.

Za razliku od 2022., kada su neto ostali kamatni prihodi iznosili 108 mil. EUR, u 2023. zabilježeni su neto ostali kamatni rashodi u iznosu od 2.288 mil. EUR. Do te je promjene došlo prije svega zbog remuneracije depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta i remuneracije salda sporednih sustava europodručja. U drugoj polovici 2022., nakon što su primjenjive stope remuneracije postale pozitivne, ESB je počeo plaćati kamate na te stavke. U 2023. stope remuneracije i prosječni saldo tih stavki dodatno su porasli, što je dovelo do povećanja kamatnih rashoda. Kamatne rashode djelomično su nadomjestili veći kamatni prihodi od portfelja vlastitih sredstava zbog povećanja prinosa u europodručju (Grafikon 17.).

Neto realizirani gubitci od financijskih operacija smanjili su se za 4 mil. EUR na 106 mil. EUR u 2023. (Grafikon 19.). Ti su gubitci uglavnom proizašli iz (1) nepodmirenih premija vrijednosnih papira koji se drže u sklopu ABSPP‑a otplaćenih prije dospijeća i (2) neto realiziranih gubitaka od razlika u cijeni pri prodaji vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima u drugoj polovici 2023. (Grafikon 20.), na čiju je tržišnu vrijednost nepovoljno utjecalo povećanje prinosa na obveznice u američkim dolarima u tom razdoblju (Grafikon 18.).

Grafikon 19.

Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

(mil. EUR)

Grafikon 20.

Tromjesečni realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija u 2022. i 2023.

(mil. EUR)

Nerealizirani revalorizacijski rashodi iskazuju se u obliku umanjenja na kraju godine u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Ta su umanjenja u 2023. iznosila 38 mil. EUR i uglavnom su prouzročena nerealiziranim gubitcima od razlika u cijeni više vrijednosnih papira koji se drže u portfelju u američkim dolarima i portfelju vlastitih sredstava. U 2022. ti su gubitci bili znatno veći i iznosili su 1.840 mil. EUR (Grafikon 21.) jer su se odgovarajući prinosi bili uvelike povećali, što je dovelo do znatnog smanjenja tržišne vrijednosti većine vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u američkim dolarima na kraju te godine.

Grafikon 21.

Umanjenje financijske imovine i pozicija

(mil. EUR)

Ukupni operativni troškovi ESB‑a, uključujući amortizaciju i usluge proizvodnje novčanica, povećali su se za 48 mil. EUR na 1.272 mil. EUR (Grafikon 22.). Povećanje u odnosu na 2022. uglavnom je posljedica većih troškova za zaposlenike zbog većeg prosječnog broja zaposlenika u 2023., prije svega na području nadzora banaka, te usklađivanja plaća. Povećanje su djelomično neutralizirali manji troškovi povezani s primanjima nakon prestanka zaposlenja, uglavnom kao posljedica smanjenja troškova tekućeg rada nakon godišnje aktuarske procjene. Administrativni troškovi povećali su se, uglavnom zbog većih troškova za usluge vanjskih savjetnika i povratka na punu razinu poslovanja nakon pandemije, osobito u nadzoru banaka, ali i zbog utjecaja inflacije.

Troškovi povezani s nadzorom banaka potpuno se nadoknađuju naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata. Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2023. iznosili su 654 mil. EUR.^[17]

Grafikon 22.

Operativni troškovi i prihodi od naknada za nadzor

(mil. EUR)

1.4. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima ključan je dio aktivnosti ESB‑a i provodi se stalnim (1) utvrđivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) praćenjem rizika i povezanim izvješćivanjem. Sve te aktivnosti podupiru učinkovite metodologije, procesi i sustavi.

Slika 2.

Ciklus upravljanja rizicima

Nastavak izvješća sadržava pregled rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1. Financijski rizici

Izvršni odbor predlaže politike i postupke kojima se postiže primjerena razina zaštite od financijskih rizika kojima je ESB izložen. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stručnjaka iz središnjih banaka Eurosustava, pridonosi praćenju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvješćivanju o njima te određivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj način Odbor pomaže tijelima nadležnima za odlučivanje u postizanju odgovarajuće razine zaštite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz poslovanja ESB‑a i s njime povezanih izloženosti. Okviri za kontrolu rizika i limiti kojima se ESB služi za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za različite portfelje i značajkama rizika odnosne imovine.

U praćenju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na više tehnika procjene rizika koje su razvili njegovi stručnjaci i koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tržišnog i kreditnog rizika. Ključni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspoložive tržišne podatke. Rizici se obično kvantificiraju kao očekivani manjak (engl. expected shortfall, ES)^[18], koji se procjenjuje za jednogodišnje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %. Za izračun rizika rabe se dva pristupa: (1) računovodstveni pristup, prema kojem se računi revalorizacije ESB‑a uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika i koji je u skladu s primjenjivim računovodstvenim pravilima i (2) financijski pristup, prema kojem se računi revalorizacije ne uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika. Kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB izračunava i druge mjere rizika za više razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoročnije projekcije izloženosti i prihoda.^[19]

Ukupni rizici ESB‑a smanjili su se tijekom godine. Na kraju 2023. ukupni financijski rizici u bilanci ESB‑a, mjereni očekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom jednogodišnjeg razdoblja u skladu s računovodstvenim pristupom, iznosili su 16,7 mlrd. EUR, što je za 1,6 mlrd. EUR manje od rizika procijenjenih na kraju 2022. (Grafikon 23.). Smanjenje rizika posljedica je smanjenja ESB‑ovih držanja u sklopu APP‑a, prvo samo djelomičnim reinvestiranjem glavnica dospjelih vrijednosnih papira u razdoblju od ožujka do lipnja 2023. a potom i potpunom obustavom reinvestiranja od srpnja 2023.

Grafikon 23.

Ukupni financijski rizici (računovodstveni pristup temelji se na očekivanom manjku uz razinu pouzdanosti od 99 %)

(mlrd. EUR)

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pričuva. Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju, zbog čega, ako nema prodaje, nisu podložni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podložni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pričuve vrednuju se po tržišnim cijenama i stoga su podložni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na 2022.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i limitima koji se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pričuvama i zlatom ESB‑a. Valutni rizik ostao je uglavnom nepromijenjen u odnosu na 2022.

Imajući u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji zaštititi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga ti se rizici smanjuju postojanjem računa revalorizacije i diversifikacijom, odnosno držanjem imovine u različitim valutama i u zlatu.

Devizne pričuve ESB‑a i njegova vlastita sredstva nominirana u eurima uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i podložni su tržišnom riziku koji proizlazi iz kamatnog rizika jer se vrednuju po tržišnim cijenama. Devizne pričuve ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s relativno kratkim dospijećima (vidi Grafikon 7. u odjeljku 1.3.1. Bilanca), a vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obično imaju duža dospijeća (vidi Grafikon 9. u odjeljku 1.3.1. Bilanca). Kamatni rizik tih portfelja, mjeren računovodstvenim pristupom, smanjio se u odnosu na 2022. zbog kretanja povezanih s uvjetima na tržištu.

Tržišni rizik koji proizlazi iz kamatnog rizika i kojem je ESB izložen smanjuje se politikama raspodjele imovine i računima revalorizacije.

ESB je izložen i kamatnom riziku koji proizlazi iz neusklađenosti između kamata na imovinu koje zarađuje i kamata koje plaća za obveze, što utječe na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim određenim portfeljem, već sa strukturom bilance ESB‑a u cjelini, a osobito s neusklađenošću dospijeća i prinosa između imovine i obveza. Osim što je uključen u redovito mjerenje ukupnih financijskih rizika tijekom jednogodišnjeg razdoblja, prati se projekcijama ESB‑ove profitabilnosti u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine a dodatno ga smanjuje postojanje neremuneriranih obveza u bilanci ESB‑a.

Bez obzira na to, taj se rizik materijalizirao u 2023., zbog čega se financijski gubitci predviđaju i u nekoliko sljedećih godina, nakon čega se očekuje da će ESB ponovno postojano ostvarivati dobit. Predviđeni gubitci uglavnom su posljedica smanjenja neto kamatnih prihoda ESB‑a. Velik udio srednjoročnih do dugoročnih vrijednosnih papira s kuponom s nepromjenjivom kamatnom stopom kupljen je kada su kamatne stope bile vrlo niske ili čak nula te je uglavnom financiran kratkoročnim obvezama, koje se remuneriraju po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja. Kada su sredinom 2022. kamatne stope počele rasti, trošak obveza premašio je zarađene kamate na imovinu. Zbog toga su se neto kamatni prihodi iz prethodne godine pretvorili u neto kamatne rashode.

Rizici povezani s klimatskim promjenama postupno se ugrađuju u ESB‑ov okvir za upravljanje rizicima. Eurosustav je u 2022. proveo prvo testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik^[20], čime je omogućena preliminarna procjena utjecaja tog rizika na bilancu ESB‑a. Testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik redovito će se provoditi u sljedećim godinama. Sljedeće testiranje predviđeno je za 2024.

1.4.2. Operativni rizik

Za politiku i okvir ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom^[21] odgovoran je Izvršni odbor, koji ih odobrava. Odbor za operativni rizik podupire Izvršni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom ugrađeno je u upravljačku strukturu ESB‑a^[22] i postupke upravljanja.

Glavni je cilj okvira ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zadaću i ciljeve štiteći svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i štete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno područje odgovorno za utvrđivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola te za odgovor na njih, izvješćivanje o njima i njihovo praćenje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB‑a pruža smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihvaćanja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se primjenjuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okružje u kojem djeluje ESB izloženo je sve složenijim i međusobno povezanim rizicima a s njegovim svakodnevnim aktivnostima povezani su raznovrsni operativni rizici. Među glavnim razlozima za zabrinutost ESB‑a širok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, sustavima, postupcima i vanjskim događajima. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olakšava kontinuirano i učinkovito upravljanje operativnim rizikom i uključivanje informacija o rizicima u odlučivanje. Osim toga, i dalje je usredotočen na povećanje otpornosti i iz perspektive koja se temelji na načelu »od polazišta do odredišta« široko sagledava rizike i prilike, uključujući održivost. Stvorene su strukture i planovi za odgovor na nepredvidive okolnosti radi održavanja kontinuiteta ključnih funkcija u slučaju smetnji ili krize.

1.4.3. Rizik nesavjesnog poslovanja

ESB ima posebnu Službu za usklađenost s propisima i upravljanje kao ključnu funkciju upravljanja rizicima kojom je ojačan okvir za upravljanje ESB‑om kako bi se smanjio rizik nesavjesnog poslovanja.^[23] Služba pruža podršku Izvršnom odboru u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde ponašanja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a. Neovisni Odbor za etiku pruža savjete i upute ESB‑ovim visokim dužnosnicima u vezi s integritetom i postupanjem te podupire Upravno vijeće u primjerenom i dosljednom upravljanju rizicima na izvršnoj razini. Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima na razini Eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) djeluje s ciljem dosljedne provedbe okvira za sprječavanje nesavjesnog poslovanja za nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela.

Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima osnovao je u 2023. Radnu skupinu za rizik nesavjesnog poslovanja radi usporedbe postojećih pravila ponašanja i postupaka praćenja i izvješćivanja u ESB‑u, nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadležnim tijelima. Njezin je cilj odrediti minimalne zajedničke standarde i uspostaviti jednostavan okvir za rizik nesavjesnog poslovanja koji se tijekom godina može proširivati i jačati.

2. Financijski izvještaji ESB‑a

2.1. Bilanca na dan 31. prosinca 2023.

2.2. Račun dobiti i gubitka
za godinu koja je završila 31. prosinca 2023.

Frankfurt na Majni, 13. veljače 2024.
Europska središnja banka

Christine Lagarde
predsjednica

2.3. Računovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvještaja

Financijski izvještaji ESB‑a izrađeni su u skladu sa sljedećim računovodstvenim politikama,^[24] kojima se prema mišljenju Upravnog vijeća ESB‑a postiže fer prezentacija financijskih izvještaja i koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti središnje banke.

Računovodstvena načela

Ravnali smo se prema sljedećim računovodstvenim načelima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, priznavanje događaja nakon datuma bilance, značajnost, načelo trajnosti poslovanja, načelo nastanka događaja, dosljednost i usporedivost.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveze priznaju se u bilanci samo ako je vjerojatno da će svaka povezana buduća ekonomska korist pritjecati ESB‑u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je moguće pouzdano izmjeriti trošak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Računovodstvene osnove

Izvještaji su sastavljeni primjenom načela povijesnog troška, prilagođeni s obzirom na tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira (osim onih koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike), zlata te sve druge bilančne ili izvanbilančne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvještajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilančna se knjiženja poništavaju, a transakcije se knjiže u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utječu na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja izračunavaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obračunate nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti izračunavaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obračuni svakodnevno utječu na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uključujući bilančne i izvanbilančne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi usklađivanja s tržišnom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog tečaja.

Zlato se vrednuje po tržišnoj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja između revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i tečaja u vezi sa zlatom, već se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. ta je cijena dobivena na temelju tečaja eura u odnosu na američki dolar na dan 29. prosinca 2023.

Posebna prava vučenja (XDR) definirana su kao košarica valuta a njihova vrijednost određena je na temelju ponderiranog zbroja tečajeva pet glavnih valuta (američki dolar, euro, kineski juan renminbi, japanski jen i funta sterlinga). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja preračunani su u eure po tečaju EUR/XDR na dan 29. prosinca 2023.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike
Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utrživi vrijednosni papiri (osim vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike) i slična imovina vrednuju se po srednjim tržišnim cijenama ili na temelju odgovarajuće krivulje prinosa za svaki pojedini vrijednosni papir na datum bilance. Opcije ugrađene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2023. rabljene su srednje tržišne cijene na dan 29. prosinca 2023.

Revalorizacija utrživih investicijskih fondova provodi se na neto osnovi na razini fonda uz primjenu neto vrijednosti imovine fonda. Ne provodi se netiranje nerealiziranih dobitaka i gubitaka u različitim investicijskim fondovima.

Nelikvidne dionice i svi ostali vlasnički instrumenti koji se drže kao trajno ulaganje vrednuju se po trošku nabave koji podliježe umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zarađeni ili nastali.^[25] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci izračunavaju se s obzirom na prosječan trošak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi i evidentiraju se izravno na računu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u računu dobiti i gubitka ako na kraju godine premaše iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda akumuliranih na odgovarajućem računu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili zlata ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slučaju da takvi nerealizirani gubitci nastanu po bilo kojoj stavki iskazanoj u računu dobiti i gubitka, prosječni trošak nabave te stavke smanjuje se na tečaj ili tržišnu cijenu na kraju godine.

Gubitci zbog umanjenja vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka i ne poništavaju se sljedećih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje može povezati s konkretnim događajem koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospijeća vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolaterala.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB‑a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uključeni u držanja vrijednosnih papira ESB‑a.

Obratne transakcije (uključujući transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nudi specijalizirana institucija evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral položen u obliku gotovine, a ta gotovina još nije uložena.

Izvanbilančni instrumenti

Valutni instrumenti, tj. terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i drugi valutni instrumenti koji obuhvaćaju razmjenu jedne valute za drugu na određeni datum u budućnosti, uključuju se u neto valutne pozicije za izračun pozitivnih i negativnih tečajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedinačnim stavkama. Dnevne promjene varijacijske marže nedospjelih kamatnih ročnica evidentiraju se u računu dobiti i gubitka. Terminske transakcije vrijednosnim papirima ESB vrednuje u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja primjenom konkretnih tržišnih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uključujući nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemljišta i umjetnina, vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemljišta i umjetnine vrednuju se po trošku nabave. Glavna zgrada ESB‑a vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju koji podliježe umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB‑a troškovi se dodjeljuju odgovarajućim sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom uporabe. U obračunu amortizacije tijekom očekivanog vijeka uporabe imovine primjenjuje se linearna metoda, počevši od tromjesečja nakon što imovina postane raspoloživa za uporabu. Vijek uporabe glavnih kategorija imovine je kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane troškove obnove povezane s postojećim zgradama koje ESB unajmljuje prilagođeno je s obzirom na događaje koji utječu na očekivani vijek uporabe povezane imovine.

ESB provodi godišnju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku Najmovi). Ako se utvrdi postojanje pokazatelja umanjenja i ocijeni da vrijednost imovine može biti umanjena, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja iskazuje se u računu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a još je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezani troškovi prenose se u odgovarajuće stavke dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspoloživa za uporabu.

Najmovi

ESB djeluje kao najmoprimac i podnajmodavac.

ESB kao najmoprimac
Za sve najmove za koje je ESB najmoprimac i koji obuhvaćaju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum početka najma, tj. kada imovina postane raspoloživa za uporabu, i uključuju se u »Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu« odnosno u stavku »Razno« (obveze). Ako najmovi ispunjavaju kriterije kapitalizacije, ali je odnosna imovina još u fazi izgradnje ili adaptacije, troškovi nastali prije datuma početka najma evidentiraju se na poziciji »Imovina u izgradnji«.

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podliježe umanjenju vrijednosti (za više informacija o godišnjoj provjeri umanjenja vidi gore Dugotrajna imovina). Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode od datuma početka najma do kraja vijeka uporabe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom (obuhvaćene su samo sastavnice najma), diskontiranih primjenom granične kamatne stope zaduživanja ESB‑a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni rashodi«. Ako dođe do promjene budućih plaćanja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postojećeg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovarajuće je usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoročni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kraće i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knjiže se kao rashodi u računu dobiti i gubitka.

ESB kao podnajmodavac
Za sve najmove za koje je podnajmodavac, ESB daje trećim stranama pravo na uporabu odnosne imovine, ili njezina dijela, pri čemu ugovor o najmu između najmodavca i ESB‑a (glavni najam) ostaje na snazi. Podnajam se svrstava u financijske najmove ili operativne najmove^[26] ovisno o imovini s pravom uporabe na temelju glavnog najma, a ne ovisno o odnosnoj imovini.

Podnajmovi za koje je ESB podnajmodavac svrstavaju se u financijske najmove i ESB prestaje priznavati imovinu s pravom uporabe na temelju glavnog najma, ili njezin dio, prenesenu podnajmoprimcu iz »Materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine« i knjiži potraživanje po podnajmu u stavci »Razno« (obveze). Podnajam ne utječe na obvezu po najmu povezanu s glavnim najmom.

Na datum početka ESB‑ovo potraživanje po podnajmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom, diskontiranih primjenom diskontne stope za glavni najam. Nakon toga potraživanje po podnajmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni prihodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni prihodi«.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i članove Izvršnog odbora ESB‑a te za članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoročna primanja zaposlenih. Obvezni doprinosi koje uplaćuju ESB i zaposlenici prikazani su u stupu definiranih primanja mirovinskog plana. Zaposlenici mogu uplaćivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa, koji mogu poslužiti za dodatna primanja.^[27] Dodatna primanja utvrđuju se na temelju iznosa dobrovoljnih doprinosa uvećanih za povrat od ulaganja tih doprinosa.

Za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja članova Izvršnog odbora ESB‑a i članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a uspostavljen je sustav financiranja bez fondova. Za zaposlenike se sustav financiranja bez fondova rabi za primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina i za ostala dugoročna primanja.

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod »Razno« (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uključujući ostala dugoročna primanja i otpremnine^[28], sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana kojom se ta obveza financira.

Bruto obvezu na temelju definiranih primanja jednom godišnje izračunavaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja izračunava se diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova stopom koja se utvrđuje u odnosu na tržišne prinose, na datum bilance, na visokokvalitetne korporativne obveznice nominirane u eurima kojima su rokovi dospijeća slični roku dospijeća te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka može doći zbog usklađenja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto trošak definiranih primanja
Neto trošak definiranih primanja raščlanjen je na sastavnice koje se objavljuju u računu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«.

Neto iznos kojim se tereti račun dobiti i gubitka obuhvaća:

1. trošak tekućeg rada na temelju definiranih primanja u tekućoj godini
2. trošak minulog rada na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene plana
3. neto kamate po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
4. revalorizirane vrijednosti povezane s ukupnim ostalim dugoročnim primanjima i otpremninama^[29], ako ih ima.

Neto iznos prikazan pod stavkom »Računi revalorizacije« obuhvaća:

1. aktuarske dobitke i gubitke s osnove bruto obveze na temelju definiranih primanja
2. stvarni povrat na imovinu plana, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja
3. svaku promjenu učinka gornje granice vrijednosti imovine, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godišnje vrednuju neovisni aktuari kako bi utvrdili odgovarajuću obvezu u financijskim izvještajima.

Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB‑a uglavnom su rezultat prekograničnih plaćanja unutar Europske unije (EU) namirenih u novcu središnje banke u eurima. Te transakcije u najvećoj mjeri pokreću privatni subjekti (tj. kreditne institucije, trgovačka društva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET – transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na računima središnjih banaka EU‑a u sustavu TARGET. Na te račune utječu i plaćanja koja provode ESB i nacionalne središnje banke. Sve se namire automatski objedinjuju i prilagođavaju tako da čine dio jedinstvene pozicije svake nacionalne središnje banke prema ESB‑u. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB‑a neto potraživanje odnosno neto obveza svake nacionalne središnje banke prema ostatku Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Svakodnevna kretanja na računima u sustavu TARGET obuhvaćena su računovodstvenom evidencijom ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka.

Salda unutar Eurosustava nacionalnih središnjih banaka europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz sustava TARGET te druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. eventualne privremene raspodjele dobiti ESB‑a nacionalnim središnjim bankama) iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna neto pozicija imovine ili obveza pod stavkom »Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)« ili »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«. Salda unutar ESSB‑a nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET^[30] objavljuju se pod stavkom »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«.

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava uključena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi u nastavku Novčanice u optjecaju).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u od strane nacionalnih središnjih banaka koje su se priključile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«.

Novčanice u optjecaju

ESB i nacionalne središnje banke europodručja, koji zajedno čine Eurosustav, izdaju euronovčanice.^[31] Ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju raspodjeljuje se središnjim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s ključem za raspodjelu novčanica.^[32]

ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, što je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza »Novčanice u optjecaju«. Iz udjela ESB‑a u ukupnom izdanju euronovčanica proizlaze potraživanja od nacionalnih središnjih banaka. Ta potraživanja, koja nose kamate,^[33] objavljena su pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi gore Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava). Kamatni prihodi od tih potraživanja uključeni su u račun dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava«.

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB‑a od euronovčanica u optjecaju i prihoda od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (1) programa za tržišta vrijednosnih papira, (2) trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica, (3) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (4) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i (5) hitnog programa kupnje zbog pandemije raspodjeljuje se u siječnju sljedeće godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vijeće ne odluči drukčije.^[34] Takva se odluka donosi u slučaju kada, na temelju obrazložene procjene koju izrađuje Izvršni odbor, Upravno vijeće očekuje da će ESB ostvariti ukupni godišnji gubitak ili da će ostvariti godišnju dobit manju od spomenutih prihoda. Upravno vijeće može odlučiti i da će te prihode u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike. Nadalje, Upravno vijeće može odlučiti umanjiti iznos prihoda od euronovčanica u optjecaju koji se raspodjeljuje u siječnju za iznos troškova ESB‑a povezanih s izdavanjem euronovčanica i njihovom obradom.

Događaji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza usklađuju se za događaje koji su nastali između datuma godišnje bilance i datuma na koji je Izvršni odbor dopustio podnošenje godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a Upravnom vijeću na odobrenje ako ti događaji znatno utječu na stanje imovine ili obveza na datum bilance.

Važni događaji nakon datuma bilance koji ne utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilješkama.

Promjene računovodstvenih politika

Računovodstvene politike koje ESB primjenjuje nisu se mijenjale u 2023.

Ostala pitanja

U skladu s člankom 27. Statuta ESSB‑a i na temelju preporuke Upravnog vijeća, Vijeće EU‑a odobrilo je imenovanje društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft, Düsseldorf (Savezna Republika Njemačka) vanjskim revizorom ESB‑a za početno razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2022. Vijeće EU‑a odobrilo je 2023., na temelju preporuke Upravnog vijeća, produljenje tog razdoblja za dvije dodatne godine, odnosno do kraja financijske godine 2024.

2.4. Bilješke o bilanci

Bilješka 1. – Zlato i potraživanja u zlatu

Pod tom je stavkom zlato ESB‑a.

Eurska protuvrijednost ESB‑ova zlata povećala se u prvom redu zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 15. Računi revalorizacije). Osim toga, nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj s učinkom od 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka prenijela je ESB‑u 56.256 XAU u vrijednosti 96 mil. EUR.

Bilješka 2. – Potraživanja od nerezidenata i rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Bilješka 2.1. – Potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda

Ta su imovina udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u iznosu od 2.083 mil. EUR na dan 31. prosinca 2023. (2022.: 1.759 mil. EUR). Proizlazi iz dobrovoljnog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vučenja, pri čemu je MMF ovlašten u ime ESB‑a prodavati ili kupovati posebna prava vučenja za eure unutar najniže i najviše razine udjela. Posebna prava vučenja u računovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u 2023. povećali su se uglavnom zbog transakcije koja je provedena u sklopu spomenutog dobrovoljnog dogovora o kupoprodaji.

Bilješka 2.2. – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Do povećanja ukupne vrijednosti tih stavki u 2023. došlo je uglavnom zbog prihoda tijekom godine, i to prije svega zbog prihoda od portfelja u američkim dolarima. Osim toga, nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka prenijela je ESB‑u devizne pričuve nominirane u američkim dolarima u vrijednosti 544 mil. EUR. Međutim, ukupno je povećanje gotovo u cijelosti neutralizirano deprecijacijom američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro.

Neto devizna sredstva ESB‑a^[35] iznosila su kako slijedi:

U 2023. godini nisu se provodile devizne intervencije.

Bilješka 3. – Ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2023. ta se stavka sastojala od salda tekućih računa kod rezidenata europodručja u iznosu od 17 mil. EUR (2022.: 12 mil. EUR).

Bilješka 4. – Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima

Bilješka 4.1. – Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2023. pod tom su stavkom bili vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset-backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).

Do kraja veljače 2023.^[36] Eurosustav je nastavio u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP).^[37] Potom se portfelj APP‑a smanjivao umjerenom i predvidljivom dinamikom. Do kraja lipnja 2023. smanjivao se za prosječno 15 mlrd. EUR mjesečno jer Eurosustav nije reinvestirao sve glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Upravno vijeće odlučilo je u lipnju 2023.^[38] da od srpnja 2023. više neće provoditi reinvestiranje u sklopu APP‑a. Nakon toga portfelj APP‑a smanjio se zbog dospijevanja vrijednosnih papira.

Kada je riječ o PEPP‑u,^[39] Eurosustav je nastavio u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih tijekom godine. Upravno vijeće namjerava^[40] u prvoj polovici 2024. i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a. Osim toga, namjerava smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovici 2024. i prekinuti reinvestiranje na kraju godine. Nadalje, Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju (vidi Vrijednosni papiri u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Amortizirani trošak vrijednosnih papira koje drži ESB i njihova tržišna vrijednost^[41] (koja nije evidentirana u bilanci i računu dobiti i gubitka te se daje isključivo za usporedbu) iznose kako slijedi:

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži ESB promijenila se tijekom godine kako slijedi:

Upravno vijeće redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se drže u sklopu tih programa.

U vezi s tim na temelju podataka na kraju godine obavljaju se godišnje provjere umanjenja, koje odobrava Upravno vijeće. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada se utvrde pokazatelji umanjenja, provodi se dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na novčane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodišnjih provjera umanjenja ESB nije knjižio gubitke za vrijednosne papire koji su se 2023. držali u njegovim portfeljima povezanima s monetarnom politikom.

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži Eurosustav iznosila je kako slijedi:

Bilješka 5. – Potraživanja unutar Eurosustava

Bilješka 5.1. – Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potraživanja ESB‑a prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka iznosila 125.378 mil. EUR (2022.: 125.763 mil. EUR). Remuneracija tih potraživanja izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi bilješku 23.2. Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava).

Bilješka 6. – Ostali prihodi

Bilješka 6.1. – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Ta se imovina sastojala od sljedećih stavki:

Provjera umanjenja za ESB‑ovu glavnu zgradu i poslovne zgrade s pravom uporabe provedena je na kraju godine i nisu zabilježeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilješka 6.2. – Ostala financijska imovina

Pod tom je stavkom prije svega ESB‑ov portfelj vlastitih sredstava, koji se uglavnom sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala ESB‑a te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Obuhvaća i 3211 dionica Banke za međunarodne namire (BIS), čiji trošak nabave iznosi 42 mil. EUR, te druge tekuće račune nominirane u eurima.

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Do neto povećanja te stavke u 2023. došlo je prije svega zbog (1) reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja vlastitih sredstava ESB‑a i (2) povećanja tržišne vrijednosti vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se drže u tom portfelju.

Bilješka 6.3. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom uglavnom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2023. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 552 mil. EUR (2022.: 783 mil. EUR) a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 6.4. – Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka obuhvaćala i potraživanja za obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET od nacionalnih središnjih banaka europodručja za prosinac 2023. (vidi bilješku 12.2. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)) te potraživanja za obračunate nedospjele kamate od nacionalnih središnjih banaka europodručja za posljednje tromjesečje 2023. koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Ti su iznosi namireni u siječnju 2024.

Pod tom su stavkom i obračunate kuponske kamate na vrijednosne papire, uključujući nepodmireni iznos kamata koji se plaća pri stjecanju (vidi bilješku 2.2. Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti, bilješku 4. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima te bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Obračunati prihodi povezani s nadzornim zadaćama odnose se na naknade za nadzor koje će se u 2024. ubirati za 2023. kao razdoblje za koje se plaća naknada (vidi bilješku 25. Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija).^[42]

Osim toga, ta stavka uglavnom obuhvaća (1) obračunate kamatne prihode od ostalih financijskih instrumenata, (2) obračunate prihode od tekućih projekata i usluga ESSB‑a (vidi bilješku 28. Ostali prihodi) i (3) različite unaprijed plaćene troškove.

Bilješka 6.5. – Razno

Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka iznosila 88 mil. EUR (2022.: 438 mil. EUR). Obuhvaćala je različita salda u ukupnom iznosu od 60 mil. EUR (2022.: 90 mil. EUR), uglavnom potraživanja povezana s tekućim projektima i uslugama ESSB‑a (vidi bilješku 28. Ostali prihodi) i salda povezana s nadoknadivim porezom na dodanu vrijednost.

Obuhvaćala je i salda u vrijednosti 28 mil. EUR (2022.: 349 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2023. (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 7. – Novčanice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB‑a (8 %) u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka iznosila 125.378 mil. EUR (2022.: 125.763 mil. EUR).

Bilješka 8. – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima

Središnje banke Eurosustava mogu prihvaćati gotovinski kolateral za mogućnosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora kupljenih u sklopu PEPP‑a, koji neće morati reinvestirati. Kada je riječ o ESB‑u, te se operacije provode preko specijalizirane institucije.

Na dan 31. prosinca 2023. nedospjele transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira osigurane gotovinskim kolateralom provedene s kreditnim institucijama europodručja iznosile su 4.699 mil. EUR (2022.: 17.734 mil. EUR). Gotovina koja je dobivena kao kolateral prenesena je na račune u sustavu TARGET. Budući da na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi Obratne transakcije u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).^[43]

Bilješka 9. – Obveze prema ostalim rezidentima europodručja nominirane u eurima

Bilješka 9.1. – Opća država

Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka iznosila 143 mil. EUR (2022.: 48.520 mil. EUR) i obuhvaćala je depozite Europskog fonda za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility, EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (engl. European Stability Mechanism, ESM). U skladu s člankom 21. Statuta ESSB‑a, ESB može nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, središnje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduzeća država članica.

Bilješka 9.2. – Ostale obveze

Ta se stavka sastoji od salda sporednih sustava u europodručju^[44] povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB, koja su 31. prosinca 2023. iznosila 20.479 mil. EUR (2022.: 15.343 mil. EUR).

Bilješka 10. – Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2023. najveća sastavnica te stavke bili su depoziti koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 21. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Pod tom su stavkom bila i salda koja proizlaze iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a koje se provode s kreditnim institucijama izvan europodručja, a u kojima je gotovina položena kao kolateral i prenesena na račune u sustavu TARGET (vidi bilješku 8. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima).

Obuhvaćala je i salda u sustavu TARGET: salda nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) i salda sporednih sustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB. Smanjenje tih salda u 2023. u skladu je s manjim saldima sporednih sustava izvan europodručja.

Preostali dio stavke saldo je koji proizlazi iz stalnog dogovora o međusobnoj valutnoj razmjeni sa Sustavom federalnih rezervi. Prema tom dogovoru Banka federalnih rezervi New Yorka transakcijama razmjene osigurava ESB‑u američke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava ponudilo kratkoročno financiranje u američkim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjenične razmjene s nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima dobivena sredstva služe za provođenje operacija za puštanje likvidnosti u američkim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjenične razmjene dovode do salda unutar Eurosustava između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Nadalje, transakcije razmjene koje se provode s Bankom federalnih rezervi New Yorka i nacionalnim središnjim bankama europodručja za posljedicu imaju terminska potraživanja i obveze koji se knjiže na računima izvanbilančne evidencije (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti).

Bilješka 11. – Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u stranoj valuti

Bilješka 11.1. – Depoziti, salda i ostale obveze

Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka obuhvaćala obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u stranoj valuti u iznosu od 24 mil. EUR (2022.: nula), koje su povezane s upravljanjem deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 12. – Obveze unutar Eurosustava

Bilješka 12.1. – Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva

To su obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizašle iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu. U skladu s člankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB‑a ti se doprinosi utvrđuju razmjerno udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. Te su se obveze povećale zbog prijenosa deviznih pričuva Hrvatske narodne banke nakon uvođenja jedinstvene valute u Hrvatskoj.

Potraživanje Hrvatske narodne banke utvrđeno je u iznosu od 327 mil. EUR kako bi se osiguralo da odnos između tog potraživanja i ukupnog potraživanja priznatog drugim nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro bude jednak odnosu između pondera Hrvatske narodne banke u ključu za upis kapitala ESB‑a i ukupnog pondera drugih središnjih banaka europodručja u tom ključu. Razlika između tog potraživanja i vrijednosti prenesene imovine (vidi bilješku 1. Zlato i potraživanja u zlatu te bilješku 2.2. Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti) tretirana je kao dio doprinosa koje je Hrvatska narodna banka u skladu s člankom 48. stavkom 2. Statuta ESSB‑a trebala uplatiti u pričuve i rezervacije, koje su jednake pričuvama ESB‑a na dan 31. prosinca 2022. (vidi bilješku 14. Rezervacije i bilješku 15. Računi revalorizacije).

Remuneracija tih obveza izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da odražava nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi bilješku 23.3. Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva).

Bilješka 12.2. – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Pod tom su stavkom u 2023. uglavnom bila salda u sustavu TARGET koja su nacionalne središnje banke europodručja imale prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Povećanje neto obveze u sustavu TARGET prouzročeno je u prvom redu odljevom gotovine zbog (1) smanjenja depozita ESM‑a i EFSF‑a (vidi bilješku 9.1. Opća država) i (2) manjih salda sporednih sustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB (vidi bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima) i (3) smanjenja gotovine koja je primljena kao kolateral pri pozajmljivanju vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a (vidi bilješku 8. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima i bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima). Učinak tih činitelja djelomično je neutraliziran odljevom gotovine zbog dospijevanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a, koji su namireni putem računa u sustavu TARGET (vidi bilješku 4. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima).

Remuneracija pozicija unutar sustava TARGET koje nacionalne središnje banke europodručja imaju prema ESB‑u, uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjenične razmjene u vezi s operacijama za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja.

Ostale obveze unutar Eurosustava uglavnom su činili depoziti koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 21. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Bilješka 13. – Ostale obveze

Bilješka 13.1. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom uglavnom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2023. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 68 mil. EUR (2022.: 430 mil. EUR), a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 13.2. – Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

Ta se pozicija sastojala od sljedećih sastavnica:

Na dan 31. prosinca 2023. dvije glavne sastavnice na toj poziciji bile su obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET koje se duguju nacionalnim središnjim bankama za prosinac 2023. (vidi bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima i bilješku 12.2. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)) te obračunate nedospjele kamate koje se duguju nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2023. s obzirom na njihova potraživanja koja se odnose na devizne pričuve prenesene ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Ti su iznosi namireni u siječnju 2024.

Pod tom su stavkom bile i obračunate nedospjele kamate na depozite koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta (vidi bilješku 9.1. Opća država, bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima i bilješku 12.2. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)).

Ostatak te stavke činili su uglavnom (1) obračunate nedospjele kamate na salda sporednih sustava europodručja povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB (vidi bilješku 9.2. Ostale obveze), (2) različiti obračunati rashodi i prihodi budućeg razdoblja i (3) obračunate nedospjele kamate na gotovinu koja je dobivena kao kolateral u sklopu ESB‑ovih operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira (vidi bilješku 8. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima i bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima).

Bilješka 13.3. – Razno

Na dan 31. prosinca 2023. ta je stavka iznosila 1.401 mil. EUR (2022.: 1.562 mil. EUR). Obuhvaćala je salda u iznosu od 635 mil. EUR (2022.: 974 mil. EUR) povezana s transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2023. bile nedospjele (vidi bilješku 20. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom je stavkom i iznos obveze po najmu od 117 mil. EUR (2022.: 141 mil. EUR) (vidi Najmovi u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Ta stavka osim toga obuhvaća neto obvezu ESB‑a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoročnih primanja zaposlenika^[45] i članova Izvršnog odbora te članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a. Njome su obuhvaćene i otpremnine zaposlenika ESB‑a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom »Razno« (obveze) s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine zaposlenika^[46] bili su sljedeći:

U 2023. godini sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u visini 2.458 mil. EUR (2022.: 1.947 mil. EUR) obuhvaćala i primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 278 mil. EUR (2022.: 233 mil. EUR), što se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te na ostala dugoročna primanja. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora u visini 35 mil. EUR (2022.: 31 mil. EUR) odnosi se isključivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja.

Revalorizacije ESB‑ove neto obveze na temelju definiranih primanja s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom obveza »Računi revalorizacije«. U 2023. revalorizacijski dobitci pod tom stavkom obveza iznosili su 238 mil. EUR (2022.: 369 mil. EUR) (vidi bilješku 15. Računi revalorizacije).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Promjene sadašnje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja bile su sljedeće:

Ukupni revalorizacijski gubitci za 2023. u iznosu od 331 mil. EUR koji proizlaze iz bruto obveze za definirana primanja nastali su prvenstveno zbog smanjenja diskontne stope koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni s 3,9 % u 2022. na 3,4 % u 2023.

Došlo je do sljedećih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski dobitci od imovine plana u 2023. godini proizlaze iz činjenice da su stvarni prinosi od udjela u fondovima bili viši od pretpostavljenih kamatnih prihoda od imovine plana koji su se temeljili na pretpostavci o diskontnoj stopi od 3,9 %.

Došlo je do sljedećih promjena revalorizacijskih rezultata:

Račun dobiti i gubitka
U računu dobiti i gubitka priznati su sljedeći iznosi:

Priznati iznosi u računu dobiti i gubitka za trošak tekućeg rada, kamatni trošak povezan s obvezom i kamatne prihode od imovine plana procijenjeni su po stopama koje su se primjenjivale prethodne godine. Diskontna stopa koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni porasla je s 1,3 % u 2021. na 3,9 % u 2022., što je u 2023. dovelo do (1) manjih troškova tekućeg rada, (2) većeg kamatnog troška povezanog s obvezom i (3) većih kamatnih prihoda od imovine plana.

Rezultati revalorizacije za ostala dugoročna primanja i otpremnine priznaju se u računu dobiti i gubitka za tekuću godinu te proizlaze iz primjenjivih stopa. U skladu s tim, posljedica niže diskontne stope od 3,4 % koja se primjenjivala u aktuarskoj procjeni na kraju 2023. jest priznati revalorizacijski gubitak te godine.

Ključne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilješci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvršni odbor prihvatio za potrebe računovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke uporabljene za izračun obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja su sljedeće:

Bilješka 14. – Rezervacije

Na dan 31. prosinca 2023. pod tom su stavkom, među ostalim, bile rezervacije za administrativne troškove u iznosu od 67 mil. EUR (2022.: 69 mil. EUR). Na kraju 2022. pod tom su stavkom bile i rezervacije za financijske rizike u iznosu od 6.566 mil. EUR. Nakon što je Hrvatska uvela jedinstvenu valutu, Hrvatska narodna banka uplatila je u te rezervacije 53 mil. EUR s učinkom od 1. siječnja 2023.^[47], čime se iznos rezervacija povećao na 6.620 mil. EUR.

Iznos rezervacija za financijske rizike i daljnja potreba za njima preispituju se jednom godišnje, na temelju procjene ESB‑a o vlastitoj izloženosti tim rizicima i uzimajući u obzir niz činitelja. Iznos rezervacija, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve, ne smije prelaziti vrijednost kapitala ESB‑a koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja. Upravno vijeće rabi te rezervacije u mjeri koju smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizlaze iz izloženosti financijskim rizicima. Na kraju 2023. otpuštene su cjelokupne rezervacije kako bi se pokrili gubitci proizašli iz izloženosti financijskim rizicima, tako da je ESB‑ov gubitak za godinu iznosio 1.266 mil. EUR. Gubitci su nastali prije svega zbog povećanja kamatne stope koju Eurosustav primjenjuje u aukcijama za glavne operacije refinanciranja, koje je prouzročilo znatne kamatne rashode od neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET (vidi bilješku 23.4. Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi).

Zbog otpuštanja cjelokupnih sredstava rezervacije za financijske rizike 31. prosinca 2023. iznosile su nula. Upravno vijeće može u sklopu godišnje revizije odlučiti obnoviti te rezervacije kada ESB bude ponovno ostvarivao dobit.

Bilješka 15. – Računi revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata (vidi Priznavanje prihoda, Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti, Vrijednosni papiri i Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Ta stavka obuhvaća i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB‑a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 13.3. Razno).

Do povećanja iznosa računa revalorizacije u 2023. došlo je prije svega zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. Osim toga, nakon što je Hrvatska uvela jedinstvenu valutu, Hrvatska narodna banka uplatila je na ta salda 296 mil. EUR s učinkom od 1. siječnja 2023. To je povećanje djelomično neutralizirano smanjenjem iznosa računa revalorizacije u stranoj valuti, koje je u prvom redu prouzročila deprecijacija američkog dolara i japanskog jena u odnosu na euro.

Za revalorizaciju na kraju godine rabili su se sljedeći devizni tečajevi:

Bilješka 16. – Kapital i pričuve

Bilješka 16.1. – Kapital

Upisani kapital ESB‑a iznosi 10.825 mil. EUR.

Hrvatska je uvela jedinstvenu valutu 1. siječnja 2023. U skladu s člankom 48. stavkom 1. Statuta ESSB‑a, na dan 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka uplatila je 69 mil. EUR^[48], odnosno ostatak svojeg upisa kapitala ESB‑a. Uplaćeni kapital ESB‑a zbog toga se povećao s 8.880 mil. EUR na dan 31. prosinca 2022. na 8.948 mil. EUR na dan 1. siječnja 2023., kao što je prikazano u tablici.

Nacionalne središnje banke europodručja uplatile su u cijelosti svoj udio u upisanom kapitalu.

Nacionalne središnje banke izvan europodručja dužne su uplatiti 3,75 % svojeg upisanog kapitala kao doprinos za troškove poslovanja ESB‑a. Nacionalne središnje banke izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su obvezne podmirivati bilo kakav gubitak ESB‑a.

2.5. Izvanbilančni instrumenti

Bilješka 17. – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirana institucija ulazi u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB‑a.

Osim toga ESB je, u skladu s odlukama Upravnog vijeća, stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike.^[49]

Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije ako nisu osigurane gotovinskim kolateralom koji je bio neuložen na kraju godine.^[50] Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira te vrste u iznosu od 32.791 mil. EUR (2022.: 11.569 mil. EUR) bile su nedospjele na dan 31. prosinca 2023. Od tog je iznosa 26.577 mil. EUR (2022.: 6.637 mil. EUR) bilo povezano s pozajmljivanjem vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Bilješka 18. – Kamatne ročnice

Nedospjele transakcije u stranoj valuti prikazane su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 19. – Terminske transakcije vrijednosnim papirima

Nedospjele transakcije u stranoj valuti prikazane su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 20. – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pričuvama
Transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Nedospjela potraživanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija prikazani su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Valutni ugovori o razmjeni za puštanje likvidnosti
ESB je dio mreže središnjih banaka s uspostavljenim linijama za valutne ugovore o razmjeni. Sklopio je valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kanadskom središnjom bankom, engleskom središnjom bankom, japanskom središnjom bankom, Sustavom federalnih rezervi i švicarskom središnjom bankom. Osim toga, uspostavljena je linija za valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kineskom središnjom bankom. Ti ugovori o razmjeni omogućuju (1) puštanje likvidnosti u valutama spomenutih središnjih banaka bankama europodručja i (2) puštanje eurske likvidnosti financijskim institucijama u jurisdikcijama spomenutih središnjih banaka. Valutni ugovori o razmjeni sklopljeni su i sa središnjim bankama Danmarks Nationalbank, Narodowy Bank Polski i Sveriges riksbank radi puštanja eurske likvidnosti financijskim institucijama u njihovim jurisdikcijama. Svrha je tih ugovora zadovoljiti moguće potrebe za likvidnošću i tako spriječiti moguće tržišne poremećaje te na najmanju mjeru svesti rizik nepovoljnih učinaka prelijevanja na financijska tržišta i gospodarstva europodručja.^[51]

Potraživanja i obveze nominirani u američkim dolarima s datumom dospijeća u 2024. nastali su u vezi s osiguravanjem likvidnosti u američkim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilješku 10. Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima).

Bilješka 21. – Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je u 2023. i dalje bio odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja u vezi s operacijama zaduživanja i kreditiranja EU‑a na temelju instrumenta srednjoročne financijske pomoći i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost te za ugovor o kreditima za Grčku.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 EU je odobravao kredite državama članicama u sklopu instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency, SURE). Taj je instrument bio dostupan samo do 31. prosinca 2022., ali povezana izdanja sadržavala su obveznice s dospijećima između 5 i 30 godina. EU je u 2023. također nastavio pružati financiranje državama članicama u obliku bespovratne financijske pomoći i potpora u obliku zajmova u sklopu programa Next Generation EU (NGEU), koji je uspostavljen kako bi se podupro gospodarski oporavak te olakšao prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo u EU‑u. U 2023. EU je pružio potporu i Ukrajini, i to u obliku kredita u sklopu novog instrumenta za pružanje makrofinancijske pomoći + (engl. macro-financial assistance instrument, MFA +). ESB je Europskoj komisiji pružio podršku u upravljanju operacijama koje su povezane sa spomenutim instrumentima.

ESB je tijekom 2023. obrađivao plaćanja koja se odnose na te operacije.

Bilješka 22. – Potencijalne obveze za parnice u tijeku

Protiv ESB‑a pokrenute su parnice u vezi s obavljanjem njegovih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige S.p.A. (Banca Carige). U jednoj od tih parnica dioničari banke Banca Carige traže od ESB‑a novčanu naknadu štete koju su navodno pretrpjeli zbog različitih radnji koje je ESB poduzeo u provedbi svojih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige, pri čemu je riječ o navodnim propustima u djelovanju i o štetnim radnjama. Odluka u tom predmetu donijet će se uzimajući u obzir, među ostalim, konačni ishod povezanih predmeta. U jednom od tih predmeta Opći sud Europske unije u svojoj je presudi od 12. listopada 2022. utvrdio da ESB‑ova odluka o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu nije donesena na odgovarajućoj pravnoj osnovi u skladu s talijanskim pravom. Opći sud stoga je poništio odluku ESB‑a o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu te prvo produljenje trajanja privremene uprave u 2019. Međutim, ESB je podnio žalbu protiv presude Općeg suda Sudu Europske unije, stoga je još moguće ukidanje presude. Osim toga, dvije daljnje odluke ESB‑a kojima je produljeno trajanje privremene uprave osporavaju se u postupku po tužbi za poništenje, koji je još u tijeku.

2.6. Bilješke o računu dobiti i gubitka

Bilješka 23. – Neto kamatni prihodi

Bilješka 23.1. – Kamatni prihodi od deviznih pričuva

Pod tom su stavkom kamatni prihodi, bez kamatnih rashoda, povezani s neto deviznim pričuvama ESB‑a.

Neto kamatni prihodi/rashodi po vrstama instrumenata prikazani su u nastavku:

Neto kamatni prihodi/rashodi po stranim valutama prikazani su u nastavku:

Bilješka 23.2. – Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom kamatni prihodi povezani s udjelom ESB‑a od 8 % u ukupnom izdanju euronovčanica (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Kamatni prihodi u 2023. iznosili su 4.817 mil. EUR (2022.: 736 mil. EUR). Ti su se prihodi povećali zbog prosječne stope za glavne operacije refinanciranja u 2023., koja je bila veća nego u prethodnoj godini (3,8 % u 2023. u odnosu na 0,6 % u 2022.).

Bilješka 23.3. – Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva

Na toj se poziciji prikazuje remuneracija isplaćena nacionalnim središnjim bankama europodručja za potraživanja s osnove deviznih pričuva prenesenih ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Kamatni rashodi u 2023. iznosili su 1.335 mil. EUR (2022.: 201 mil. EUR). Ta se remuneracija povećala zbog prosječne stope za glavne operacije refinanciranja u 2023., koja je bila veća nego u prethodnoj godini (3,8 % u 2023. u odnosu na 0,6 % u 2022.).

Bilješka 23.4. – Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi

Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi bili su sljedeći:

Bilješka 24. – Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

Realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija bili su sljedeći:

Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni obuhvaćaju realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira i kamatnih ročnica. Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni u 2023. uglavnom su proizašli iz računovodstvenog tretmana amortizacije premija i diskonta povezanih s otplatama vrijednosnih papira koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom.^[52]

Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz financijskih operacija raščlanjeni prema valuti i tromjesečju prikazani su u nastavku:

Bilješka 25. – Umanjenje financijske imovine i pozicija

Došlo je do sljedećih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tržišna vrijednost više vrijednosnih papira koji se drže u portfelju u američkim dolarima i u portfelju vlastitih sredstava smanjila se u 2023. usporedno s rastom odgovarajućih prinosa. To je prouzročilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine. U 2022. ti su gubitci bili znatno viši jer su se odgovarajući prinosi uvelike povećali, što je dovelo do znatnog smanjenja tržišne vrijednosti većine vrijednosnih papira koji su se držali u tim portfeljima na kraju te godine.

Bilješka 26. – Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija

Prihodi na toj poziciji sastoje se prvenstveno od naknada za nadzor. Rashodi se sastoje uglavnom od naknada za skrbništvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zadaćama
Prihodi povezani s nadzorom banaka uglavnom su prihodi od naknada za nadzor. ESB ubire godišnju naknadu od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje rashode proizašle iz obavljanja nadzornih zadaća. Na osnovi stvarnih godišnjih rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2023. iznosili su 654 mil. EUR (2022.: 594 mil. EUR).

Iznos naknada za nadzor temelji se na stvarnim godišnjim rashodima usklađenima za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili primljeni od pojedinačnih banaka za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i za druga usklađenja uključujući primljene kamate na zakašnjela plaćanja.^[53] Uzimajući u obzir usklađenje za primljene kamate na zakašnjela plaćanja te neto povrate pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada, godišnje naknade za nadzor koje se ubiru od nadziranih subjekata za 2023. kao razdoblje za koje se plaća naknada gotovo su jednake iznosu od 654 mil. EUR, koliko iznose stvarni godišnji rashodi^[54] (vidi bilješku 6.4. Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi). Računi za pojedinačne naknade za nadzor izdavat će se u drugom tromjesečju 2024.^[55]

Osim toga ESB može izreći administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi povezani s administrativnim kaznama i povrati takvih kazni u slučaju da dođe do izmjene ili poništenja prethodno donesenih odluka o sankcijama ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Umjesto toga, povezani se iznosi evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazni izrečenih nadziranim subjektima u 2023. iznosili su 18 mil. EUR (2022.: 12 mil. EUR).

Stoga su prihodi ESB‑a povezani s nadzornim zadaćama bili sljedeći:

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora značajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje značajnih subjekata te provođenja horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga. Obuhvaćaju izravne rashode nadzorne funkcije ESB‑a i odgovarajuće rashode koji se odnose na područja za potporu potrebnu za ispunjavanje nadzornih dužnosti ESB‑a, pri čemu se njihove usluge odnose na upravljanje poslovnim i drugim prostorima, upravljanje ljudskim potencijalima, informacijsku tehnologiju, pravne, revizijske i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale aktivnosti.

Stvarni rashodi za 2023. povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a, koji se nadoknađuju godišnjim naknadama za nadzor, iznosili su 654 mil. EUR (2022.: 594 mil. EUR). Ukupno povećanje prouzročili su veći troškovi za zaposlenike u 2023. Manji troškovi za zaposlenike u prethodnoj godini bili su prije svega posljedica aktuarskih dobitaka povezanih s ostalim dugoročnim primanjima zbog primjene znatno više diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2022.^[56] Povećanju troškova za zaposlenike u 2023. pridonijeli su i veći prosječni broj zaposlenika u nadzoru banaka ESB‑a te usklađivanja plaća. Osim većih troškova za zaposlenike, ukupnom povećanju rashoda povezanih s nadzornim zadaćama pridonio je i povratak na punu razinu poslovanja u nadzoru banaka nakon pandemije.

Bilješka 27. – Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela

Na toj je poziciji prikazana dividenda u iznosu od 1 mil. EUR primljena u 2023. (2022.: 1 mil. EUR) za dionice BIS‑a koje ESB drži (vidi bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Bilješka 28. – Ostali prihodi

Ostali različiti prihodi ostvareni tijekom 2023. iznosili su 72 mil. EUR (2022.: 61 mil. EUR) i uglavnom su proizašli iz doprinosa nacionalnih središnjih banaka sudionica troškovima ESB‑a povezanima s tekućim projektima i uslugama ESSB‑a.

Bilješka 29. – Troškovi za zaposlenike

Troškovi za zaposlenike bili su sljedeći:

Prosječan broj zaposlenika, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena^[57], iznosio je 4222 (2022.: 4136), uključujući njih 380 na rukovodećim položajima (2022.: 373).

Plaće i dodatci na plaće povećali su se zbog većeg prosječnog broja zaposlenika ESB‑a, posebno na području nadzora banaka, te usklađivanja plaća. Povećanje je djelomično neutralizirano manjim troškovima povezanima s primanjima nakon prestanka zaposlenja, koji uglavnom proizlaze iz primjene više diskontne stope u aktuarskoj procjeni kako bi se dobio trošak tekućeg rada za 2023.^[58] (vidi bilješku 13.3. Razno).

Naknade za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora
Članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a primaju osnovnu plaću i dodatak za stanovanje. Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. Članovi Izvršnog odbora i predsjednik Nadzornog odbora primaju i dodatak za reprezentaciju. U skladu s Uvjetima zapošljavanja osoblja Europske središnje banke članovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdržavane članove kućanstva, djecu, obrazovanje i druge dodatke, ovisno o osobnim prilikama. Plaće podliježu oporezivanju u korist EU‑a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Dodatci na plaće neoporezivi su i ne ulaze u izračun mirovina.

U 2023. godini članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a (dakle, ne uključujući predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) isplaćene su sljedeće osnovne plaće:^[59]

Ukupni dodatci na plaću koji se isplaćuju članovima obaju odbora i doprinosi ESB‑a koji se u njihovo ime uplaćuju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja iznosili su 1.169.703 EUR (2022.: 1.110.618 EUR).

Bivši članovi obaju odbora još neko ograničeno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne plaće. U 2023. godini te su isplate, s povezanim dodatcima i doprinosima ESB‑a uplaćenima za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja bivših članova obaju odbora, iznosile 365.864 EUR (2022.: 742.892 EUR). Iznos isplata smanjio se u prvom redu zbog toga što ih je u 2023. primalo manje članova odbora nego u 2022.

Isplate povezane s mirovinama uključujući dodatke nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za bivše članove odbora i njihove uzdržavane osobe iznosili su 2.670.313 EUR (2022.: 1.095.737 EUR).^[60] Taj je iznos u 2023. uključivao paušalni iznos mirovine koja je bivšem članu odbora isplaćena jednokratno pri umirovljenju umjesto budućih isplata.

Bilješka 30. – Administrativni troškovi

Administrativni troškovi bili su sljedeći:

Ukupno povećanje administrativnih troškova u 2023. uglavnom je bilo posljedica (1) većih troškova za usluge vanjskih savjetnika povezane s održavanjem IT sustava i projektima Eurosustava (Vanjske usluge), (2) povratka na punu razinu poslovanja nakon pandemije, osobito u nadzoru banaka i (3) utjecaja inflacije. Posljednja dva činitelja utjecala su na različite troškove pod ovom stavkom.

Bilješka 31. – Usluge proizvodnje novčanica

Troškovi usluga proizvodnje novčanica u 2023. iznosili su 9 mil. EUR (2022.: 9 mil. EUR). Nastali su ponajprije zbog prekograničnog prijevoza euronovčanica između tiskara i nacionalnih središnjih banaka radi dostave novih novčanica te između nacionalnih središnjih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih viškom zaliha kod drugih. Snosi ih centralno ESB.

2.7. Događaji nakon datuma bilance

Bilješka 32. – Petogodišnja prilagodba ključa za upis kapitala ESB‑a

U skladu s člankom 29. Statuta ESSB‑a, ponderi dodijeljeni nacionalnim središnjim bankama kao ključ za upis kapitala ESB‑a prilagođavaju se svakih pet godina^[61]. Peto takvo usklađenje od osnutka ESB‑a provedeno je 1. siječnja 2024. kako slijedi:

Utjecaj na uplaćeni kapital ESB‑a
Zbog ukupnog smanjenja pondera nacionalnih središnjih banaka europodručja (koje su u cijelosti uplatile upisani kapital) od 0,2200 postotnih bodova u upisanom kapitalu ESB‑a od 10.825 mil. EUR i jednakog povećanja pondera nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja (koje uplaćuju samo 3,75 % svojeg upisanog kapitala), uplaćeni kapital ESB‑a smanjio se 1. siječnja 2024. za 23 mil. EUR.

Utjecaj na potraživanja nacionalnih središnjih banaka koja odgovaraju deviznim pričuvama prenesenim ESB‑u
U skladu s člankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB‑a, doprinosi nacionalnih središnjih banaka prijenosu deviznih pričuva ESB‑u utvrđuju se razmjerno njihovu udjelu u upisanom kapitalu ESB‑a. S obzirom na smanjenje pondera nacionalnih središnjih banaka europodručja (koje su prenijele devizne pričuve ESB‑u) u upisanom kapitalu ESB‑a, prilagođeno je i potraživanje koje odgovara prijenosu. Stoga je 1. siječnja 2024. došlo do smanjenja od 109 mil. EUR jer je taj iznos vraćen nacionalnim središnjim bankama europodručja.

2.8. Financijski izvještaji za razdoblje od 2019. do 2023.

2.8.1. Bilanca

2.8.2. Račun dobiti i gubitka

3. Izvješće neovisnog revizora

predsjednica i Upravno vijeće
Europske središnje banke
Frankfurt na Majni

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja ESB‑a za 2023.

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) za godinu koja je završila 31. prosinca 2023., koji su uključeni u godišnje financijske izvještaje ESB‑a i obuhvaćaju bilancu, račun dobiti i gubitka, sažetak značajnih računovodstvenih politika te druge bilješke s objašnjenjima.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijsko stanje ESB‑a na dan 31. prosinca 2023. te rezultate njegova financijskog poslovanja za godinu koja je tada završila u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama.

Osnova za mišljenje

Obavili smo reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti prema tim standardima podrobnije su opisane u našem izvješću, u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo o ESB‑u u skladu s njemačkim etičkim zahtjevima koji se odnose na našu reviziju financijskih izvještaja, a koji su usklađeni s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe, i ispunili smo svoje ostale etičke obveze u skladu s tim zahtjevima. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje.

Ostale informacije

Izvršni odbor ESB‑a (»Izvršni odbor«) odgovoran je za ostale informacije u godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a. Ostale informacije sadržavaju sve informacije uključene u ESB‑ove godišnje financijske izvještaje, ali ne uključuju ESB‑ove financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije i ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

Naša je odgovornost pročitati ostale informacije u sklopu revizije financijskih izvještaja i pritom razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim spoznajama stečenima u reviziji ili se drukčije čini da su značajno pogrešno prikazane.

Odgovornost Izvršnog odbora i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Izvršni odbor odgovoran je za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama, te za one interne kontrole za koje Izvršni odbor odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja Izvršni odbor odgovoran je za procjenjivanje sposobnosti ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te za objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i uporabom računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja.

Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja koji je ESB ustanovio.

Revizorove odgovornosti za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje viša je razina uvjerenja, ali nije garancija da će se revizijom obavljenom u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, tijekom planiranja i provedbe revizije stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam. Osim toga:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare veći je od rizika neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed pogreške jer prijevara može uključivati tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola ESB‑a.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika te razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava rukovodstva.
• Zaključujemo o primjerenosti računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja kojom se služi rukovodstvo i, na osnovi pribavljenih revizijskih dokaza, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu pobuditi značajnu sumnju u sposobnost ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, dužni smo u svojem izvješću neovisnog revizora skrenuti pozornost na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, modificirati svoje mišljenje. Naši se zaključci temelje na revizijskim dokazima pribavljenima do datuma izvješća neovisnog revizora.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući objave, kao i to odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Dužni smo komunicirati s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, među ostalim pitanjima, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije te važnim revizijskim nalazima, uključujući one u vezi sa značajnim nedostatcima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom revizije.

Frankfurt na Majni, 14. veljače 2024.

Baker Tilly GmbH & Co. KG
Wirtschaftsprüfungsgesellschaft
(Düsseldorf)

Dr. Stefan Wolfgang Fischer Wirtschaftsprüfer

Maria Brück Wirtschaftsprüferin

4. Bilješka o raspodjeli dobiti i gubitka

Ova bilješka nije dio financijskih izvještaja ESB‑a za 2023. godinu.

Na temelju članka 33. Statuta ESSB‑a, neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

1. iznos koji odredi Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala
2. preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.^[62]

U slučaju da ESB pretrpi gubitak, manjak se može nadoknaditi iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda za tu financijsku godinu, razmjerno visini i najviše do iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 5. Statuta ESSB‑a.^[63]

Nakon što su iz rezervacija za financijske rizike otpuštena cjelokupna sredstva, ESB‑ov gubitak za 2023. iznosio je 1.266 mil. EUR (u 2022. iznosio je nula). Na osnovi odluke Upravnog vijeća taj će se gubitak prenijeti u bilanci ESB‑a te će se nadomjestiti budućom dobiti.