Pitanja i odgovori o preispitivanju strategije

Posljednji put posuvremenjeno 8. srpnja 2021. nakon završetka preispitivanja strategije.

Što je bilo preispitivanje strategije?

Svakom gospodarstvu potrebna je sigurna i stabilna valuta. Glavna zadaća ESB‑a kao središnje banke nadležne za euro jest održavati stabilnost cijena u europodručju.

Kako bismo bili sigurni da naša strategija odgovara svrsi i pridonosi ostvarenju naše glavne zadaće, odnosno očuvanju stabilnosti cijena, preispitali smo strategiju zajedno s 19 središnjih banaka europodručja. Nismo preispitivali što radimo, već kako radimo.

Preispitivali smo:

• što je točno za nas »stabilnost cijena«, odnosno koja je stopa inflacije naš cilj
• način na koji analiziramo gospodarstvo kako bismo pravodobno uočili rizike za stabilnost cijena i razumjeli kako naše odluke utječu na dionike, kao što su potrošači, poduzeća, tržišta i banke
• kako različita pitanja kao što su zaposlenost, društvena uključenost, klimatske promjene i financijska stabilnost utječu na ostvarenje naše glavne zadaće
• instrumente monetarne politike kojima se služimo, uključujući kamatne stope i kupnju vrijednosnih papira
• način na koji se povezujemo i komuniciramo s vama zato što je euro javno dobro i želimo da svi građani razumiju naše odluke i glavnu zadaću.

Kad je ESB proveo preispitivanje strategije?

Započeli smo preispitivanje strategije 23. siječnja 2020., a rezultate smo predstavili 8. srpnja 2021.

Središnja stranica o preispitivanju strategije

Zašto je ESB uopće preispitivao svoju strategiju?

Od našeg posljednjeg preispitivanja strategije 2003. godine u gospodarstvu je došlo do temeljitih promjena. Usporavanje rasta i naslijeđe financijske krize prouzročili su smanjenje kamatnih stopa te time ESB‑u i drugim središnjim bankama otežali ublažavanje monetarne politike u razdobljima sporog gospodarskog rasta. Zato smo proširili svoj skup instrumenata. Istodobno, promjene kao što su globalizacija, digitalizacija, starenje stanovništva i klimatske promjene gospodarstvu su donijele nove izazove. Želimo da naša strategija monetarne politike bude što učinkovitija u takvom okružju punom promjena i izazova, sada i u budućnosti.

Nekoliko čimbenika potaknulo nas je da započnemo preispitivanje strategije u 2020.

Dosad najniže razine kamatnih stopa

Kamatne stope niske su iz nekoliko razloga: gospodarski rast sve je sporiji, u većini razvijenih gospodarstava sporiji je i rast proizvodnosti, odnosno učinkovitosti rada, a stanovništvo stari. Posljedica usporavanja proizvodnosti i pada broja aktivnog stanovništva niske su razine kamatnih stopa. Kamatne stope smanjuju se i zato što stanovništvo koje stari više štedi.

Ograničena mogućnost smanjenja kamatnih stopa

Središnje banke obično povećaju kamatne stope kada je inflacija previsoka. Kada je inflacija preniska, kamatne stope smanjuju se kako bi se potaknula gospodarska aktivnost. Trenutačne su kamatne stope blizu nuli ili negativne, zbog čega je ESB‑u i drugim središnjim bankama tijekom razdoblja sporog rasta i niske inflacije teško smanjiti stope na način na koji to obično čine. Zato su uvedeni novi instrumenti – nestandardne mjere monetarne politike, npr. programi kupnje vrijednosnih papira – kako bi se održala stabilnost cijena.

Klimatske promjene, globalizacija, ubrzana digitalizacija i promjene financijskih struktura

Ti trendovi mogu imati neočekivane učinke na svijet, na način funkcioniranja gospodarstva te na našu monetarnu politiku.

Jesu li Europljani mogli iznijeti svoje mišljenje?

U sklopu preispitivanja strategije slušali smo mišljenja različitih dionika. Željeli smo bolje razumjeti što građani očekuju i što ih zabrinjava kako bismo na najbolji način ostvarili svoju glavnu zadaću očuvanja stabilnosti cijena.

Europljani su mogli iznijeti svoje mišljenje na portalu »ESB vas sluša« do kraja listopada 2020.

ESB vas sluša – sažeto izvješće o odgovorima na portalu

ESB i nacionalne središnje banke organizirali su niz konferencija i radionica u cijelom europodručju. Željeli smo da svoje mišljenje iznesu svi, uključujući predstavnike šire javnosti i organizacija civilnog društva.

Planiramo i dalje održavati takve događaje na kojima slušamo vaša mišljenja u svim državama europodručja.

ESB vas sluša – sažeto izvješće o prvoj polovici provedbenog razdoblja Više o događajima koje organiziraju nacionalne središnje banke

Jeste li objavili mišljenja iznesena na događajima koje organizirate u sklopu preispitivanja?

Jesmo. Sažetke primjedbi koje smo dobili tijekom događaja na kojima slušamo vaša mišljenja objavili smo na svojim digitalnim kanalima.

ESB vas sluša – sažeto izvješće o odgovorima na portalu ESB vas sluša – sažeto izvješće o prvoj polovici provedbenog razdoblja

Što mislite pod time da nije riječ o tome što radite, nego kako radite?

Naš cilj utvrđen je u Ugovorima EU-a. Drugim riječima, preispitivanjem obuhvatili smo sve aspekte strategije monetarne politike, ali naša se glavna zadaća ne mijenja. Pristupili smo tom poslu otvorena uma.

Ugovori Europske unije

Je li se zbog preispitivanja strategije promijenio način na koji nadzirete banke?

Preispitivanje strategije obuhvatilo je različite aspekte naše monetarne politike, ali nije obuhvatilo ulogu ESB‑a u nadzoru banaka. Način na koji nadziremo banke ne ovisi o načinu na koji provodimo monetarnu politiku.

Nadzor banaka

Kad je ESB proveo prvo preispitivanje strategije?

ESB-ova početna strategija monetarne politike utvrđena je 1998., kada je ESB započeo s radom. Ocijenili smo i dodatno objasnili strategiju 2003. godine.

Provode li i druge središnje banke preispitivanje svojih strategija?

Da, druge središnje banke također preispituju svoje strategije. Na primjer, u SAD‑u Sustav federalnih rezervi završio je takvo preispitivanje u 2020. U Ujedinjenoj Kraljevini središnja banka Bank of England najavila je jednogodišnje preispitivanje u siječnju 2020. Kanadska središnja banka provodi preispitivanje svoje ciljane inflacije svakih pet godina.