Što su referentne kamatne stope, zašto su važne i zašto se provodi reforma?
11. srpnja 2019.
Što su referentne kamatne stope?
Referentne kamatne stope, koje se nazivaju i referentne stope, kamatne su stope koje se redovito posuvremenjuju i javno su dostupne. Korisna su osnova za sve vrste financijskih ugovora, kao što su hipoteke, prekoračenja po bankovnim računima te druge složenije financijske transakcije.
Referentne kamatne stope izračunava neovisno tijelo, a najčešće pokazuju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Na primjer, mogu pokazivati koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i novčani fondovi.
To znači da te referentne kamatne stope imaju ključnu ulogu u financijskom sustavu, bankovnom sustavu i cjelokupnom gospodarstvu. No zašto su toliko važne? I zašto se sada provodi reforma referentnih stopa?
Zašto su referentne kamatne stope važne?
Često se upotrebljavaju u cijelom gospodarstvu.
Referentne stope često upotrebljavaju privatne osobe i organizacije u čitavom gospodarskom sustavu.
Primjerice, banke ih primjenjuju kada kreditiraju privatne osobe ili trgovačka društva.
Banka može pristati pozajmiti novac trgovačkom društvu po dogovorenoj kamatnoj stopi koja se utvrđuje u odnosu na određenu referentnu kamatnu stopu uvećanu za 2 %, što znači da bi društvo platilo kamatu 2 % veću od trenutačne referentne kamatne stope. Stoga i trošak kredita raste ako referentna kamatna stopa raste, a trošak kredita se smanjuje ako referentna kamatna stopa pada. U ovom slučaju referentna kamatna stopa može biti pouzdan, neovisan i relativno jednostavan referentni pokazatelj za sve uključene strane.
Trgovačka društva, banke i druge organizacije koriste se referentnim kamatnim stopama i za vrednovanje stavki u svojim bilancama. Drugim riječima, te stope računovođama pomažu da utvrde vrijednost organizacije odnosno financijske imovine koju ona posjeduje.
Referentne kamatne stope upotrebljavaju se i u složenijim financijskim transakcijama, kao što su izdavanje vrijednosnih papira s promjenjivim kamatnim stopama, opcija, terminskih ugovora i ugovora o razmjeni.
Uzmimo, na primjer, kamatni ugovor o razmjeni. U vrlo širokom smislu riječ je o transakciji u kojoj sudjeluju dvije strane, a svaka strana pristaje pokriti plaćanja kamate druge strane. U takvim ugovorima o razmjeni primjenom referentne kamatne stope može se odrediti barem jedna od kamatnih stopa koje se razmjenjuju. Time se osigurava transparentnost za sve uključene strane, postiže se određena razina standardizacije ugovora te je stoga svim stranama lakše pregovarati.
Referentne kamatne stope upotrebljavaju se, među ostalim, za izračun zateznih kamata na prekoračenja po gotovinskim računima, za izračun kamata na neke depozite stanovništva te za ugovore o kamati na hipotekarne kredite i zajmove stanovništvu.
Referentne kamatne stope pomažu središnjim bankama da rade svoj posao.
Referentne kamatne stope u svojem radu upotrebljavaju i središnje banke. U ESB‑u se, na primjer, možemo koristiti referentnim kamatnim stopama u održavanju stabilnosti cijena u europodručju.
Ako referentna kamatna stopa dobro odražava stope po kojima banke odobravaju kredite i zadužuju se, možemo bolje razumjeti funkcioniranje financijskih tržišta i dostupnost novca u europodručju. Te informacije mogu se uzeti u obzir u donošenju odluka o monetarnoj politici. Naime, znamo li koliko jednostavno banke dolaze do novca, možemo procijeniti u kojoj će mjeri te iste banke biti spremne proslijediti taj novac u obliku kredita poduzećima i privatnim osobama. Sve to u konačnici utječe na razinu cijena.
Nadalje, ako znamo kolike su trenutačne referentne kamate stope, možemo pratiti stvarni učinak naših odluka o monetarnoj politici. Na primjer, odluči li ESB povećati ili smanjiti kamatne stope, učinke te odluke možemo pratiti tako da promatramo promjene referentnih kamatnih stopa za euro.
Zašto se provodi reforma referentnih kamatnih stopa i što točno ona obuhvaća?
Referentne kamatne stope korisne su sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima. Po mogućnosti ih treba izračunavati transparentno te trebaju biti lako dostupne i javno objavljene. Ako se ugovor temelji na pouzdanoj referentnoj kamatnoj stopi, nijedna strana ne može utjecati na dogovorenu kamatnu stopu, što znači da će vrijednost ugovora ostati nepristrana i neosporna.
S obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, ključno je osigurati njihovu pouzdanost jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Imajući to u vidu, trenutačno se provodi temeljita reforma europskih referentnih kamatnih stopa. Proces reforme prvenstveno je potaknut novom uredbom EU‑a o referentnim vrijednostima, koja je objavljena 2016., a stupila je na snagu u siječnju 2018.
| EONIA | To je trenutačna prekonoćna referentna kamatna stopa za euro. Radna skupina privatnog sektora za nerizične kamatne stope preporučila je da tržišni sudionici od 2. listopada 2019. postupno zamijene EONIA‑u novom eurskom kratkoročnom kamatnom stopom (€STR). EONIA‑u izračunava ESB u ime Europskog instituta za tržišta novca (EMMI) koji je neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu. Obično se izračunava kao ponderirani prosjek kamatnih stopa na prekonoćne neosigurane međubankovne kredite. EMMI je najavio da će se, nakon što €STR bude dostupan i do 3. siječnja 2022., EONIA izračunavati kao €STR uvećan za razliku kako bi se tržištu omogućilo dovoljno vremena za prelazak na €STR. |
EURIBOR | EURIBOR je referentna kamatna stopa na neosiguranom tržištu koja se izračunava za nekoliko dospijeća (jedan tjedan, jedan mjesec, tri mjeseca, šest i dvanaest mjeseci). Njome upravlja Europski institut za tržišta novca (EMMI). Kako bi se referentna kamatna stopa uskladila s uredbom EU‑a o referentnim vrijednostima, EMMI je objasnio definiciju EURIBOR‑a kao stope po kojoj banke u EU‑u i u članicama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) mogu pribaviti sredstva na neosiguranom međubankovnom tržištu. EMMI isto tako postupno provodi novu metodologiju izračuna za EURIBOR, tzv. »hibridnu metodologiju«. U toj metodi izračuna upotrebljavaju se stvarne transakcije što je više moguće, no primjenjuje se i stručna prosudba za slučajeve u kojima stvarne transakcije nisu dostupne. |
ESB je 2017. odlučio razviti eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR), novu referentnu kamatnu stopu koja će biti dostupna od 2. listopada 2019., kako bi djelovala kao zaštitni mehanizam ako privatni sektor ne uspije održati svoju prekonoćnu referentnu kamatnu stopu EONIA‑u.
U 2018. radna skupina privatnog sektora za nerizične eurske kamatne stope preporučila je zamjenu EONIA‑e stopom €STR, uzimajući u obzir povratne informacije s tržišta. Ta radna skupina sada pomaže tržištu u prelasku na referentnu stopu €STR. ESB osigurava tajništvo za radnu skupinu i sudjeluje u njoj kao promatrač, zajedno s drugim institucijama osnivačima, Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europskom komisijom i belgijskim tijelom za financijske usluge i tržišta (FSMA).
Podrobnije informacije o referentnoj stopi €STR
€STR nam govori koliko banka mora platiti kada se zadužuje prekonoćno kod različitih financijskih drugih ugovornih strana, a da pri tome ne mora ponuditi kolateral (što se ponekad naziva »neosiguranim« zaduživanjem). Te druge ugovorne strane mogu biti banke, novčani fondovi, investicijski ili mirovinski fondovi i drugi sudionici na financijskom tržištu, uključujući središnje banke.
To znači da ima širi obuhvat od EONIA‑e koja samo bilježi transakcije među bankama. Osim toga, u usporedbi s EONIA-om, podatke o stvarnim transakcijama, kojima se koristi ESB za izračun stope €STR, dostavlja veći broj banaka. Tim se većim obuhvatom lakše sprječava manipulacija i pomaže da €STR pouzdanije odražava cijenu neosiguranog zaduživanja u cijelom europodručju.
Više pojedinosti možete pročitati u dokumentu o metodologiji i politikama za eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR) objavljenom u lipnju 2018. Možete pogledati i odgovarajuća pitanja i odgovore.