Što su korektivni faktori?
Posljednji put posuvremenjeno: 30. lipnja 2023.
Na financijskim tržištima naziv korektivni faktor odnosi se na smanjenje koje se primjenjuje na vrijednost imovine. Izražava se u postotcima. Ako je imovina, na primjer državna obveznica, vrijedna 1 mil. EUR, ali joj se dodijeli korektivni faktor od 20 %, to znači da se s njome postupa kao da joj je vrijednost samo 0,8 mil. EUR.
Kada se rabe korektivni faktori?
Korektivni se faktori, na primjer, rabe kada središnje banke pozajmljuju novac poslovnim bankama. Za kredit koji je odobrila središnja će banka, kao oblik osiguranja, zatražiti kolateral (doznajte više o kolateralu). Ali pritom će primijeniti korektivni faktor, odnosno smanjenje vrijednosti tog kolaterala. U gornjem primjeru poslovna bi banka dobila kredit od 0,8 mil. EUR jer je to vrijednost kolaterala nakon primjene korektivnog faktora od 20 %.
Zašto se rabe korektivni faktori?
Središnje banke moraju biti sigurne da će im novac koji su pozajmile biti vraćen. Dakako, prva je linija obrane ugovor o otplati koji se sklapa s dužnikom. Ali ako dužnik ne vrati kredit, središnja će banka prodati kolateral. Središnja banka stoga mora biti sigurna da će ga moći prodati po cijeni koja će pokriti iznos kredita. No vrijednost imovine može se povećati ili smanjiti a središnjim bankama možda će trebati neko vrijeme da prodaju određenu imovinu. Korektivni faktor stoga pruža zaštitu od mogućeg gubitka vrijednosti tijekom razdoblja koje je potrebno za prodaju kolaterala.
Kako bismo to ilustrirali, zamislimo obveznicu u iznosu od 1 mil. EUR. Njezina vrijednost u ovom trenutku možda jest 1 mil. EUR, ali nema jamstva da će vrijediti 1 mil. EUR kada dođe vrijeme za njezinu prodaju. Financijska tržišta mogu biti volatilna i na vrijednost imovine utječu različiti činitelji, uključujući financijsko stanje izdavatelja obveznice. Zbog toga imovina čija je trenutačna tržišna vrijednost 1 mil. EUR nije dostatan kolateral za kredit u jednakom iznosu.
Kako se određuje visina korektivnog faktora?
Zajmodavac, u našem primjeru središnja banka, mora razmotriti koliki bi korektivni faktor bio dovoljan da pokrije rizik nemogućnosti prodaje imovine po sadašnjoj cijeni. To ovisi o spomenutim činiteljima, uključujući rizičnost određene vrste imovine, volatilnost njezine cijene te njezinu »likvidnost«, odnosno vjerojatnost da će je se moći prodati brzo i bez gubitka vrijednosti. Drugim riječima, visina korektivnog faktora ovisi o značajkama kolaterala i njegova izdavatelja. Na primjer, obveznice središnje države uglavnom su relativno sigurno, likvidno ulaganje, zbog čega im se dodjeljuje niži korektivni faktor u odnosu na bankovne kredite.
Koje korektivne faktore primjenjuje Eurosustav?
Eurosustav, koji se sastoji od ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja, pomno odlučuje o korektivnim faktorima koje primjenjuje na kolateral koji prihvaća. Uvijek se brine da korektivni faktor bude dovoljan i razmjeran kako bi se u što većoj mjeri smanjio rizik od gubitaka.
Kada prihvaća kolateral, Eurosustav ne daje prednost nekoj određenoj vrsti imovine. Važno je da ponuđena imovina ispunjava njegove uvjete. Na primjer, za kredit u iznosu od 1 mil. EUR dužnik može ponuditi kao kolateral bankovne kredite u iznosu od 1,7 mil. EUR s korektivnim faktorom od 40 % ili državne obveznice u iznosu od 1,06 mil. EUR s korektivnim faktorom od 5 % jer je vrijednost tih bankovnih kredita i državnih obveznica kao kolaterala malo veća od 1 mil. EUR. Bitno je da ukupna vrijednost kolaterala, nakon što se primijeni korektivni faktor, bude jednaka ukupnom iznosu kredita ili veća od njega. To znači da dužnik kao kolateral mora dati imovinu veće vrijednosti s višim korektivnim faktorom ili imovinu manje vrijednosti s nižim korektivnim faktorom.
Eurosustav primjenjuje strog postupak upravljanja rizicima a uporaba korektivnih faktora jedna je od nekoliko mjera za kontrolu rizika koje poduzima kako bi bio siguran da se ne izlaže prekomjernim rizicima. Okvir za kontrolu rizika redovito se preispituje i ESB objavljuje popis kategorija korektivnih faktora koje primjenjuje na kolateral.
Dodatne informacije o korektivnim faktorima mogu se pronaći u radu »The valuation haircuts applied to eligible marketable assets for ECB credit operations« iz ESB‑ove serije Povremenih radova.